Kulturne politike neizmjerno su važne za oblikovanje održivog razvoja, jer ne samo da čuvaju kulturnu baštinu, već stvaraju prostor za inovacije, kreativnost i inkluzivnost i zbog toga su ključni elementi svake odgovorne kulturne politike. Ulaganje u infrastrukturu, edukaciju, stvaranje podsticajnog okruženja za umjetnike i dostupnost umjetničkih sadržaja nepohodni su koraci.

Foto: Ministarstvo kulture i medija

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović to je poručila na otvaranju međunarodne konferencije o kulturnim politikama "Cultural policies. Developments. Perspectives./Kulturne politike. Procesi. Perspektive" u organizaciji evropske asocijacije Compendium of Cultural Policies & Trends (SE), a koja se održava u Podgorici.

Vujović je kazala da će stručni evropski i domaći umjetnici i kulturni djelatnici podijeliti uvide o današnjem stanju u kulturi i raspravom inicirati bolje razumijevanje složenih procesa u kulturnim politikama i razvoju, od umjetničkog i filozofskog tumačenja, preko ekonomskog, društvenog, ekološkog i političkog.

"Razumijevanje kulturnih elemenata za kreiranje politika koje će odgovoriti na specifične potrebe, neizbježno je ukoliko težimo napretku. Kulturna politika, kao segment šire javne politike, ima za cilj da uspostavi okvir za očuvanje, promociju i razvoj kulturnog identiteta društva i ne može biti neutralna, jer direktno utiče na oblikovanje kulturnih vrijednosti i simbola koje društvo baštini i smatra zajefnickim vrijednostima", kazala je Vujović.

Podsjetila je da je Crna Gora asocijaciji Compendium of Cultural Policies & Trends pristupila 2022. godine i nagalsila da je samo dvije godine kasnije dobila ulogu domaćina, godišnjeg okupljanja delegata, iz preko 50 zemalja,sto je posebma cast i odgobornost.

"Ovo je izuzetna čast, ali i odgovornost. Različite perspektive, od umjetničkih do političkih i filozofskih, obogaćuju našu viziju razvoja, gdje dijalog i razmjena ideja među ekspertima iz različitih oblasti omogućavaju kreiranje sveobuhvatnih politika koje odgovaraju na izazove savremenog svijeta", kazala je Vujović.

Kulturne politike su neizmjerno važne za oblikovanje održivog razvoja, jer ne samo da čuvaju našu kulturnu baštinu, već istovremeno stvaraju prostor za inovacije, kreativnost i inkluzivnost, što je osnova za napredak svake zajednice.

"Kulturne i kreativne industrije podstiču inovacije i od vitalnog su značaja za ekonomski rast. Što se tiče Crne Gore važeći Zakon o kulturi koji, s obzirom na to da nije mijenjan od 2012. godine, i nije usklađen sa savremenim kulturnim politikama i praksama, ne prepoznaje Kreativne industrije. Takođe ,izmedju ostalog, ni mogućnost finansiranja nezavisne kulturne scene, a tu su i strukovna udrženja koja imaju status nevladinih organizacija, koja jedino mogu da se finansiraju kroz Konkurs o nevladinim organizacijama. Ima još izazova, i zato smo pristupili detaljnoj analizi Zakona o kulturi kako bismo imali osnovu za njegovu izmjenu", rekla je Vujović.

Ministarstvo kulture i medija, kako je kazala, u kontinuitetu realizuje Konkurse iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, kulturne baštine, kao i kreativnih industrija.

"U toku su Konkurs za sufinansiranje projekata za razvoj kreativnih industrija čiji je budžet za ovu godinu do sada najveći i iznosi 300 hiljada eura, gdje je poseban deo konkursa podrška razvoju ženskog preduzetništva. Tu je i Konkurs za djecu i mlade za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, pod nazivom „Rastimo uz kulturu"", podsjetila je Vujović.

Smatra da je važno ne samo formulisati plan adekvatne kulturne politike, već osigurati i njihovu realizaciju, a ulaganje u univerzitete i kulturne institucije ključno je za očuvanje i unapređenje kulturne baštine, kao i za razvoj društva u cjelini.

"Kulturna politika nije samo skup administrativnih odluka, već mehanizam koji oblikuje identitet društva, promoviše umjetničke vrijednosti i stvara uslove za slobodno izražavanje. Njena svrha je da izgradi kulturnu "infrastrukturu", podstiče umjetnički progres i razvija kulturne navike građana, ali bez uplitanja u kreativni proces umjetnika ili iskorišćavanja umjetnosti za ideološke ciljeve. Iako postoji mnogo modela kulturnih politika, nijedan nije univerzalno idealan. Ipak, ono što je ključno jeste da politika u kulturi stvara prostor za umjetnost koja je autonomna i oslobođena pritisaka bilo koje vlasti ili ideologije", mišljenje je Vujović.

Vjeruje da ulaganje u kulturnu infrastrukturu, edukaciju, dostupnost umjetničkih sadržaja, te stvaranje podsticajnog okruženja za umjetnike, predstavljaju ključne elemente svake odgovorne kulturne politike. Ovakvi paneli su prilika da čujemo različita mišljenja, procese, i dobijemo konkretne zaključke koji će biti korisni za planiranje i razvoj kulturne politike.

Na otvaranju konferencije je govorila i predsjednica UO Asocijacije Compendium Ana Viljaroa zahvalivši na uspješnoj organizaciji, kao i na velikom odzivu članova Compendium-a iz velikog broja država.