Sve učestalije zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama negativno utiču na rad državnih institucija u Crnoj Gori, preopterećujući njihov sistem i smanjujući mogućnost efikasne obrade legitimnih zahtjeva. Neohodno je i digitalizovati arhivu u cilju brže i efikasnije primjene.

Foto: PR Centar

To je poručeno na okruglom stolu „Otvorenost javne uprave, prostor za unapređenje”, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), a finansijski podržalo Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

Programska direktorica, CeMI, Teodora Gilić, kazala je da, u vremenu kada su informacije jedan od najvažnijih resursa, pravo na slobodan pristup informacijama je od velike važnosti za osiguranje transparentnosti, odgovornosti i participativne demokratije.

„Ustav Crne Gore garantuje ovo pravo, a Zakon o slobodnom pristupu informacijama detaljno reguliše načine na koje građani mogu tražiti i dobiti informacije koje posjeduju državni organi i organizacije koje vrše javne funkcije. Međutim, nije dovoljno samo usvojiti zakon već je važno i osigurati njegovu dosljednu i efikasnu primjenu“, istakla je Gilić.

Prema njenim riječima, istraživanja koja je sproveo CeMI pokazuju da, iako je broj podnesenih zahtjeva porastao sa 5923 u 2019. na 7128 u 2023. godini, procenat potpuno odobrenih zahtjeva opao je sa 54 odsto u 2020. godini na svega 32,9 odsto u 2023.

„Ovi podaci jasno ukazuju na izazove u praksi, te na potrebu za unapređenjem sistema“, poručila je Gilić.

Ukazala je da CeMI sprovodi projekat “PROSPECTA: Promocija Otvorenosti i Stvaranje Pristupa za Efikasnu i Transparentnu Administraciju”, zahvaljujući finansijskoj podršci Ministarstva javne uprave.

„Kroz ovaj projekat analizirali smo primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama i identifikovali ključne prepreke sa kojima se suočavaju građani i institucije. Tri sprovedena istraživanja, koja su obuhvatila uvid u različite aspekte primjene Zakona, pokazala su da je jedan od najvećih izazova nedostatak saradnje unutar institucija“, navela je Gilić.

Kazala je da službenici često ne vide rješavanje zahtjeva za pristup informacijama kao prioritet, što dovodi do kašnjenja i nesistematične obrade zahtjeva.

„Pored toga, nedovoljna digitalizacija arhiva dodatno otežava pristup traženim informacijama, dok su zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama postale značajan problem“.

Navela je i da podnošenje velikog broja sličnih zahtjeva za SPI u kratkom vremenskom periodu često ima za cilj da se oteža rad institucija, što dovodi do preopterećenja sistema i smanjenja efikasnosti u obradi legitimnih zahtjeva.

„CeMI smatra da bi proaktivnije objavljivanje informacija od strane državnih organa, efikasniji nadzor nad primjenom zakona doprinijelo smanjenju ovih zloupotreba. Takođe, uvođenje zakonskih odredbi koje bi omogućile institucijama da odbace očigledno zloupotrebljene zahtjeve, značajno bi rasteretilo institucije i omogućilo im da se fokusiraju na potrebe građana“, kazala je Gilić.

Istakla je da slobodan pristup informacijama ne smije biti samo zakonska obaveza, već svakodnevna praksa svih institucija u Crnoj Gori.

„Transparentnost i odgovornost su ključni za izgradnju povjerenja građana i osiguranje efikasnog funkcionisanja demokratskog društva. CeMI će nastaviti da predlaže i sprovodi inicijative koje će unaprijediti primjenu Zakona, time jačajući demokratske institucije u Crnoj Gori“, poručila je Gilić.

Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, Naim Đokaj, podsjetio je da je Crna Gora usvojila Zakon o slobodnom pristupu informacijama 2005. godine, a 2012. donijela novi zakon koji je značajno unaprijedio transparentnost državnih organa.

„Izmjene ovog zakona uslijedile su 2017. godine, uvodeći nove institute, kao što je ponovna upotreba informacija i napredniji sistem ostvarivanja prava na pristup informacijama. Ipak, 2019. godine pokrenut je postupak donošenja izmjena i dopuna zakona, koji, nažalost, nije rezultirao usvajanjem novog zakona. Iako su 42. i 43. Vlada uputile predlog zakona u Skupštinsku proceduru, on je povučen zbog promjena u izvršnoj vlasti. Najnoviji predlog zakona utvrdila je 44. Vlada krajem 2023. godine i uputila ga Skupštini, no on je u junu 2024. godine izostavljen sa dnevnog reda zbog neusaglašenosti sa pravno-tehničkim pravilima“, podsjetio je Đokaj.

S obzirom na važnost ovog zakona, kako je kazao, Ministarstvo javne uprave je odmah započelo proceduru pripreme novog zakona.

„Sproveli smo javne konsultacije, objavili izveštaj, te formirali radno tijelo uz učešće nevladinih organizacija. Takođe, uz podršku SIGMA-e, pripremamo posebnu analizu koja će pomoći usklađivanju zakona sa međunarodnim propisima i direktivama. Očekujemo da će analiza biti uskoro završena“, naveo je Đokaj.

Poručio je da jedino proaktivno objavljivanje informacija može smanjiti potrebu za podnošenjem zahtjeva i poboljšati demokratske procese u zemlji.

„Iako važeći zakon pruža solidan okvir za ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama, suočeni smo s izazovima koji utiču na efikasnost rada organa i ostvarivanje prava građana“, naveo je Đokaj.

Nemanja Stankov sa Fakulteta političkih nauka predstavio je rezultate tri istraživanja koja je CeMI sproveo u posljednjih sedam mjeseci, a koja su obuhvatila anketiranje državnih službenika, analizu primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama i praćenje slučajeva zloupotreba ovog prava.

„Cilj istraživanja bio je da se identifikuju prepreke u efikasnoj primjeni zakona, ali i da se ukaže na postojeće izazove u komunikaciji između državnih institucija i građana kada je riječ o pristupu informacijama od javnog značaja“, pojasnio je Stankov.

Kazao je da je jedno od istraživanja uključivalo anketiranje državnih službenika na nacionalnom i lokalnom nivou, od kojih je oko 33 odsto ispitanika saopštilo da nije dovoljno upoznato sa odredbama zakona.

„Značajan dio njih, 23 odsto, nije bio siguran da li njihova institucija ima objavljen Vodič za slobodan pristup informacijama na zvaničnom sajtu, što je zakonska obaveza“, naveo je Stankov.

Ukazao je da se kroz istraživanje fokus stavio na analizu odgovora institucija.

„Nedostatak digitalizacije arhiva predstavlja ozbiljan problem, jer mnoge institucije ne posjeduju adekvatne digitalne sisteme za pohranu i pristup starijim dokumentima, što otežava pravovremeno izdavanje traženih informacija“, rekao je Stankov.

Kroz istraživanja je analizirana zloupotreba zakona, pri čemu su identifikovani glavni modaliteti zloupotreba: slučajevi u kojima su podnosioci zahtjeva slali veliki broj sličnih zahtjeva sa ciljem preopterećenja institucija i ostvarivanja finansijske koristi kroz sudske sporove. „Pored problema sa digitalizacijom i zloupotrebama, istraživanja su ukazala na nedostatke u pravnoj regulativi, naročito u vezi sa nepreciznim definicijama pojmova poput “informacija od javnog značaja”. Ove nejasnoće dodatno otežavaju službenicima da pravilno primijene zakon, što često vodi ka odbijanju zahtjeva“, naveo je Stankov.

Ukazao je da je saradnja između prvostepenih organa i Agencije za zaštitu ličnih podataka ocijenjena kao neefikasna zbog čestih kašnjenja u rješavanju žalbi, čime se narušava povjerenje građana u sistem.

Stankov je istakao da je neophodno poboljšati edukaciju službenika o zakonskim obavezama, digitalizovati arhive, kao i unaprijediti pravni okvir kako bi se omogućila brža, transparentnija i efikasnija primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Predstavnik SIGMA-e Timo Ligi, istakao je da zahtjeve za slobodan pristup informacijama nije potrebno obrazlagati ni pravdati.

„Postoji obaveza organa da prokativno objavljuju informacije, ali kako se to sprovodi u praksi to je drugo pitanje. Javne informacije bi trebalo da budu dostavljene u kratkom roku, u traženom formatu i bez nakanade. Ali i dalje imamo veliki problem ćutanja administracije, odnosno administracija ne odgovara na vrijeme. Međutim kada je riječ o zloupotebama, cilj određenih advokata i podnosilaca zahtjeva je da izazovu ćutanje administracije. Mora postojati obezbjeđen djelotvoran pristup pravnim ljekovima“, ukazao je Ligi.

U Crnoj Gori, kako je istakao, više je onih koji smatraju da Vlada pokušava da sakrije informacije, od onih koji misle da Vlada proaktivno objavljuje informacije.

„Ako gledamo po glavi stanovnika Crna Gora ima daleko najviše žalbi koje se odnose na pravo na slobodan pristup informacijama u cijelom svijetu. Agencija jednostavno nije zamišljena da bude u stanju da se nosi sa tim brojem žalbi, odnosno zahtjeva. Postoje ljudi koje podnose na hiljade zahtjeva što onemogućava da se bavimo pravim problemima. Oni pokušavaju da zloupotrijebe sistem da bi zaradili novac. Rješenje je da Agencija ili Upravni sud počnu da primjenjuju opšta načela koja već postoje u zakonskim tekstovima. Zakon o upravnom postupku kaže da je javno-pravni organ dužan da spriječi svaku zlaupotrebu prava stranaka u upravnom postupku“, kazao je Ligi.

Smatra da se zahtjevi ne mogu označiti kao zloupotreba na osnovu toga šta se traži, ali u načinu podnošenja zahtjeva se sastoji zloupotreba i u tom pravcu bi trebalo djelovati.

„Postojeći propisi mogu biti dosljednije primjenjivanji i u slučaju njihovog neprimjenjivanja trebalo bi da postoje sankcije. Končna mjera da se promoviše proaktivno objavljivanje informacija je elektronski sistem upravljanja dokumentacijom“, objasnio je Ligi.

Šefica Odjeljenja za slobodan pristup informacijama u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Biljana Božić navela je da je od 2019. zaključno sa 2023. godinom Agencija primila 28.148 žalbi, a u istom periodu Upravni sud je zaprimio 17.165 tužbi koje su se odnosile na sve predmete koje je Agencija primila.

„Kada je u pitanju ćutanje administracije, čak i kada je stranka zadovoljna naknadno donijetim rješenjem, na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava zauzet je standard u presudama Vrhovnog suda i Upravog suda, da ukoliko se nije odlučilo u zakonom propisanom roku od 15, ili do 45 dana, stranka zbog angažovanja advokata ostvaruje iznos od 363 eura“, rekla je Božić.

Saglasna je da iznosi naknada treba da budu umanjeni, zanemarljivi i da se fokus stavi na samog podnosioca zahtjeva.

„Zakonom o upravnom postupku izbrisan je institut spajanja postupaka. To je sijaset pravnih situacija koje vam daju za pravo da spojite postupak. Stoga, predlažem da se, ukoliko se ne mogu vršiti izmjene postojećeg sistemskog zakona, iskoristi prilika da kroz Zakon o slobodnom pristupu informacijama to prepoznamo i na jasan način definišemo“, rekla je Božić.

Agencija za za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je, kako je naglasila, institucija koja spaja korisnike, prvostepene organe na način što je uz podršku SIGMA-e proteklih godina organizovala vrlo važne obuke koje su uključile kolege na lokalnom nivou.

Advokatica i autorka Smjernica za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama, Milena Nikezić, kazala je da definitivno postoji zloupotreba prava na slobodan pristup informacijama i ukazala je da je jednom Opštini Bar pred novogodišnje praznike stiglo skoro 200 zahtjeva.

„Ali sa druge strane imamo građane koji su nezadovoljni, jer se probijaju rokovi, jer često organi samo navedu da nisu u faktičkom posjedu informacije, bez obrazloženja koja mora da sadrži rješenje kojim se odbija zahtjev o slobodnom pristupu informacijama. Organi ne idu u korak sa vremenom. Građani nemaju uvid da mnogo problema nastaje zbog tehničkih problema. Mora postojati pravilnik ili vodič za službenike. Takođe, rokovi za organe su kratki, ali za građane su rokovi dugi jer oni ne znaju sistem i proceduru. Njima se čini da je rok sasvim dovoljan, ali imamo prenatrpan sistem organa vlasti kojima je 15 dana premalo“, objasnila je Nikezić.

Događaj je održan u okviru projekta “PROSPECTA – Promocija otvorenosti i stvaranja pristupa za efikasnu i transparentnu administraciju”, koji sprovodi NVO Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave Crne Gore.