Crna Gora suočava se sa hroničnim nedostatkom radne snage a situacija će se biti sve gora, čak alarmantana u narednom periodu pa će poslodavci u našoj zemlji biti primorani da radnike traže iz inistranstva, zaključak je publikacije Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) "Tržište rada – deficit radne snage i analiza zapošljavanja stranaca".

Foto: MediaBiro 

Crna Gora bi se do 2030. godine mogla suočiti s ozbiljnim nedostatkom radne snage, zbog čega je neophodno pravovremeno osmisliti mjere koje bi stabilizovale tržište rada i spriječile negativne posljedice po privredu saopteno je na prazentaciji i apostrofirana poreba potrebu za hitnim intervencijama.

Strukturni problemi i globalni trendovi

Prof. dr Maja Baćović, autorka studije  ukazala je na dugogodišnji problem nedostatka radne snage u Crnoj Gori, posebno u vrijeme turističke sezone. Ona je istakla da slične poteškoće pogađaju mnoge evropske zemlje, gdje poslodavci sve teže pronalaze kvalifikovane radnike.

„Demografski pad, neusklađenost vještina radne snage i nepovoljni uslovi rada dodatno pogoršavaju situaciju na tržištu“, rekla je Baćović, dodajući da niže zarade u odnosu na evropski prosjek smanjuju konkurentnost Crne Gore.

Prema podacima iz prvog kvartala 2023. godine, 28% poslodavaca u EU proizvodnim sektorima i 31% u drugim industrijama prijavilo je probleme u pronalaženju adekvatne radne snage. Baćović je naglasila da se slični trendovi očekuju i u Crnoj Gori, pogoršani činjenicom da sve više domaćih radnika emigrira u razvijenije zemlje poput Hrvatske i Njemačke.

Baćović je ukazala da, iako na crnogorskom tržištu postoje pozitivni trendovi u posljednjih 17-18 godina, kao što su rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti, i dalje postoje ozbiljni strukturni problemi.

„Iako je nezaposlenost smanjena, mnogi nezaposleni su dugoročno nezaposleni zbog neusklađenosti između tražnje za radnom snagom i vještina koje nezaposleni posjeduju. Na primjer, 30 odsto nezaposlenih posao traži duže od pet godina, dok 46 odsto posao traži duže od tri godine“, rekla je Baćović.

Strana radna snaga kao rješenje

Koautor publikacije i ekspert za migraciona pitanja, Bojan Bugarin,  upozorio je da će Crna Gora biti primorana da u narednim godinama značajnije uvozi stranu radnu snagu, što je postala praksa i u drugim zemljama Evropske unije.

„Hrvatska je prošla kroz sličan proces, povećavajući broj radnih dozvola za strance sa 2.500 u 2010. godini na čak 130.000 prošle godine. Ovaj primjer pokazuje da je situacija ozbiljna i da Crna Gora mora tražiti rješenja izvan granica regiona“, kazao je Bugarin, ističući da poslodavci već razmatraju dovod radnika iz azijskih i afričkih zemalja.

On je podsjetio da je proces dovođenja strane radne snage u Crnu Goru trenutno složen i komplikovan na administrativnom i institucionalnom nivou.

„Da biste dobili stranog radnika, morate proći kroz proceduru kod najmanje četiri državna organa, što je veoma zahtjevno. Pored toga, poslodavci se susreću sa brojnim poteškoćama prilikom dovođenja stranih radnika. Proces izdavanja vize D je i dalje netransparentan, što stvara nesigurnost kod poslodavaca jer ne znaju kakva će sudbina biti njihovih aplikacija“, naveo je Bugarin.

Ukazao je da je još jedan značajan problem - neusaglašeno djelovanje nadležnih organa, kao i njihova elektronska neuvezanost, što otežava monitoring i praćenje stranih radnika u Crnoj Gori.

Međutim, administrativne prepreke i složeni procesi izdavanja radnih dozvola i viza otežavaju ovaj proces. Bugarin je sugerisao pojednostavljenje procedura, posebno u vezi s produženjem radnih dozvola i smanjenjem troškova za poslodavce.

Poziv na strateško planiranje

Predsjednik CUP-a, prof. dr Vasilije Kostić, ukazao je na potrebu za dugoročnim i strateškim pristupom rješavanju problema deficita radne snage.

„Demografske projekcije ukazuju na nastavak starenja populacije i pad broja radno sposobnih ljudi, što bi moglo imati ozbiljne posljedice na ekonomski rast Crne Gore“, upozorio je Kostić.

On je naglasio da bez efikasnih politika i mjera za privlačenje i zadržavanje radne snage, Crna Gora neće moći ostvariti održiv ekonomski razvoj.

„Radna snaga je ključni faktor proizvodnje i razvoja, i hitno je potrebno osmisliti strateške mjere za prevazilaženje ovog izazova“, zaključio je Kostić.

Kako je dodao, kreatori politika moraju razmišljati dugoročno i strateški, jer se ovdje već radi o globalnom problemu – hroničnom nedostatku radne snage.

"Zemlje koje su u razvoju ili nedovoljno razvijene biće emiteri radne snage, dok će one koje su ekonomski potentne postati atraktivna tržišta za radnike. Krajnje je vrijeme da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavimo i to na strateški način“, kazao je Kostić.

Ova konferencija je poslužila kao važan podsjetnik da je neophodno hitno djelovati kako bi Crna Gora mogla konkurisati na globalnom tržištu rada i osigurati dugoročni ekonomski prosperitet.