Digitalni svijet nosi sa sobom prilike, ali i opasnosti, koje dolaze sa neprovjerenim informacijama, propagandnim kampanjama i pokušajima destabilizacije i zato je ključno konstantno unapređivati znanja i vještine, a medijska pismenost osnovno je oružje u zaštiti slobode govora i demokratije. To je vrlo važno kako za novinare, tako i za građane.

Foto: Ministarstvo kulture i medija

To je ocjena ministarke kulture i medija Tamare Vujović na završnoj konferenciju o medijskoj pismenosti i budućnosti novinarstva „Osnaživanje medijskih radnika kroz medijsku pismenost“, koju je organizovao Sindikat medija Crne Gore, a podržala Ambasada SAD-a.

“Svjedočimo ogromnim promjenama u medijskom pejzažu. Ipak, jedna konstanta ostaje nepromijenjena – uloga novinara kao čuvara istine i profesionalnih standarda. Crnogorsko društvo je privilegovano jer imamo novinare koji su hrabri, etični i posvećeni potrazi za istinom. Međutim, sa ubrzanjem digitalizacije, trkom sa vremenom da se prilog što prije objavi, izazovi pred medijskim radnicima postaju sve složeniji. Lažne vijesti, manipulacije i zlonamjerne dezinformacije koje kruže online sferom ne samo da ugrožavaju profesionalizam, već predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskom poretku”, ocijena je Vujović.

Zato ključno pitanje, kako smatra, nije samo kako prepoznati te prijetnje, već i kako osigurati da budemo dovoljno obučeni, informisani i oprezni da ostanemo ispred njih.

“Medijska pismenost je jedan od ključnih odgovora na to pitanje. Naša budućnost zavisi od toga koliko ćemo biti spremni da se kontinuirano edukujemo, prilagođavamo i unapređujemo svoje sposobnosti. Svi dijelimo isti cilj, a to su– slobodni, nezavisni i profesionalni mediji, ali da bismo to ostvarili, moramo ulagati u konstantno unapređenje da nam saopštite istinitu informaciju i vještina graðana da je pronaðu u moru drugih informacija”, nedvosmislena je Vujović.

Kroz Medijsku strategiju u Direktoratu za medije, kako je kazala, radi se sveobuhvatna analiza medijske pismenosti , kako bi se dobiodetaljan uvid u nivoe pismenosti i oblikovale odgovarajuće preporuke za dalje unapređenje.

“Planirano je i formiranje Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost, koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan. Ovaj savjet, koji će činiti ključni akteri poput Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva kulture i medija, Agencije za elektronske medije i organizacija civilnog društva, predstavljaće centralnu tačku za koordinaciju svih aktivnosti vezanih za jačanje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, upoznala je Vujović.

Kako je navela, planirane su godišnje analize o nivou medijske pismenosti, koje će nam omogućiti da pratimo napredak i pravovremeno reagujemo na nove izazove.

“Međutim, oprez i edukacija ne završavaju ovdje. Bez stalnog usavršavanja i prilagođavanja, čak i najpažljiviji medijski profesionalac može postati žrtva manipulacije. Zato su projekti poput ovog, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, od presudnog značaja. Oni ne samo da unapređuju profesionalne standarde, već jačaju otpornost cijelog društva na dezinformacije, manipulacije i govor mržnje”, uvjerena je Vujović.

Napomenula je da se događaj poklapa sa nacionalnom kampanjom medijske pismenosti pod nazivom INFO, čiji je cilj podizanje svijesti građana o opasnostima lažnih vijesti i dezinformacija.

“Sigurna sam da će rezultati ovog projekta ostaviti dubok trag na profesionalne standarde, povjerenje javnosti u medije, i ukupnu otpornost naše medijske zajednice, i drago mi je da vidim da se i preklapaju aktivnosti Ministarstva kulture i medija, Sindikata medija Crne Gore i Agencije za AVM usluge, te posebno pozdravljam kampanju “Srebrni surferi” koju sprovodi Agencija za audiovizuelne medijske usluge (bivša AEM), za medijsku pismenost naših najstarijih sugraðana. Ostanite vjerni osnovnim principima novinarstva: istini, odgovornosti i profesionalizmu, jer bez slobodnih medija nema osjviješćenog i dobro informisanog graðanina, a samim tim nema ni slobodnog društva”, zaključak je Vujović.

Tokom konferencije ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je da je imperativ za medijske kuće da se odupru političkom uticaju.

“Medijske kuće, treba da rade u interesu građana i da se bave stvarnim novinarstvom. Istinsko novinarstvo ne promoviše politčke agende, ne promoviše niti njeguje podjele, ono obezbjeđuje informacije zasnovane na činjenicama, tako da građani sami mogu da odluče o nekim stvarima“, kazala je Rajnke.

Kako je kazala, u poređenju sa komšijama i svijetom, zaista svijest o slobodnom novinarstvu jača iz godine u godinu, kao i o slobodi govora.

“Crna Gora je usvojila Medijsku strategiju i samim tim Vlada se obavezala na reformu u medijskom sektoru u narednih pet godina. To uključuje medijsku pismenost, unaprijeðenje senzitivno rodnog pisanja u novinarstvu i, u skladu sa tom strategijom, imamo i obavezu poslodavaca da se uključe u dijalog sa medijskim radnicima i sindikatima i pregovaraju. To je dobar korak“, istakla je Rajnke.

Kazala je da je veoma važno obezbijediti nezavisnost medijskog izvještavanja od političkih struktura, nezavisnost medijskih kuća po pitanju finansija, zatim unapređenje u pogledu vlasništva u medijima.

„Povjerenje u medije postaje ključni resurs za koji se moramo boriti. Pored nas, toga moraju biti svjesni i donosioci odluka i pomoći nam u ovoj borbi, jer samo objektivni i kredibilni mediji mogu na pravi način braniti demokratiju u savremenom društvu“, istakao je predsjednik SMCG, Radomir Kračković.

Kračković smatra da je osnaživanje kroz medijsku pismenost jedno od polja u kojima nastoje da pomognu novinarima te da medijska pismenost predstavlja snažan odgovor na dezinformacije.

„Lažne informacije, botovi i propagandni sadržaji danas brzo cirkulišu, zbog čega novinari moraju razviti visok nivo medijske pismenosti“, istakao je Kračković, a kao ključni problem prepoznaje upravo brzinu kojom se dezinformacije šire. Rješenje leži u temeljnoj provjeri izvora, korišćenju alata za verifikaciju sadržaja i stalnom učenju, kako bi novinari zadržali povjerenje publike“, kazao je Kračković.