U noći između subote i nedelje, 30. marta 2025. godine, počeće ljetnje računanje vremena, kada časovnike treba pomjeriti jedan sat unaprijed.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Na osnovu Zakona o računanju vremena, ljetnje računanje vremena u 2025. godini počinje poslednje nedelje u mjesecu, 30. marta u 2.00, tako što se pomjeranjem za jedan čas unaprijed vrijeme u 2.00 računa kao 3.00.

Na većini uređaja ta radnja će biti izvršena automatski, ali za svaki slučaj treba provjeriti dva puta da li je sat pomjeren.

Ljetnje računanje vremena trajaće do poslednjeg vikenda u oktobru, tačnije, do nedelje, 26. oktobra 2025. godine, kada će u 3:00 satovi biti vraćeni za jedan sat unazad na 2:00 ujutru.

Zvanično, tada će početi zimsko računanje vremena.

Zašto pomjeramo kazaljke

Za pomjeranje kazaljki sata zaslužan je novozelandski entomolog George Vernon Hudson.

Naime, on je na temelju svojih istraživanja o prilagođavanju životu u različitim uslovima došao do zaključka da čoveku više odgovara život danju nego noću i zbog toga je 1895. godine predložio da se kazaljke na satu pomjere dva sata unaprijed kako bi se tokom ljeta iskoristilo više dnevnog svijetla nego u popodnevnim satima.

Prvi put su praksu pomjeranja sata uveli Njemci 1916. godine, a zatim su im se pridružile Velika Britanija i SAD.

Trenutno većina zemalja u Evropi i gotovo cijela Sjeverna Amerika pomjeraju kazaljke na satu dva puta godišnje.

Šta se dešava sa organizom nakon pomjeranja sata

Pomjeranje vremena može da "izbaci" naše tjelesne satove iz usklađenog ritma. 

Pomjeranje sata utiče na cirkadijalne ritmove tijela, fizičke, mentalne kao i promjene ponašanja.

Naša tijela očekuju da se određene stvari dogode u određeno vrijeme u toku dana (poput spavanja, buđenja i jedenja) na osnovu sunčevih signala i toga što radite te stvari iznova i iznova u isto vrijeme svakog dana.

Kada promijenite tu rutinu, čak i za sat vremena, vaši cirkadijalni ritmovi se blago poništavaju. 

Tačnije, cirkadijalni ritmovi postaju blago neusklađeni u odnosu na vrijeme na satu, što može da odbaci vrijeme nekoliko dnevnih procesa koji se dešavaju u tijelu (kao što su san, varenje i kardiovaskularno funkcionisanje).

Promjenu najviše osjećamo dva do tri dana posle pomjeranja sata. A šta nam se zapravo dešava?

Mnogi ljudi imaju slabiju koncentraciju, efikasnost na poslu opada, osjeća se umor i više su pospani.

Ipak, kako lekari navode, ove promjene koje osjećamo nisu toliko radikalne. S druge strane, naše tijelo trpi. kazala je dr Mitrović.

I u ovom slučaju, hronični bolesnici su najosjetljiviji.

Naime, tegobe naročito mogu da osjete metoropate i hronični bolesnici. A vrijeme će generalno uticati i na psihu i raspoloženje ljudi.