Depresivne osobe svesne su svojih problema s pamćenjem i često ih ističu, dok osobe s demencijom uglavnom ne primjećuju niti reaguju na promjene u mentalnim sposobnostima.

Foto: Ilustracija/Pexels

Kod starijih osoba koje imaju problema s pamćenjem i mišljenjem, ponekad je teško prepoznati da li je u pitanju demencija ili depresija.

Oba su fenomena česta u kasnijoj životnoj dobi, a mogu se i preklapati – depresija može povećati rizik od demencije, dok demencija može dovesti do depresivnog stanja, piše Harvard Health.

Kod starijih osoba koje imaju problema s pamćenjem i mišljenjem ponekad je teško prepoznati da li je u pitanju demencija ili depresija.

Kada depresija liči na demenciju

Depresija kod starijih osoba može uzrokovati stanje poznato kao pseudodemencija – prividni pad intelektualnih sposobnosti koji zapravo proizlazi iz nedostatka energije i motivacije.

Ljudi koji pate od toga često su zaboravni, sporiji u kretanju i razmišljanju i mogu djelovati povučeno i nezainteresovano. Međutim, za razliku od prave demencije, ovaj problem obično nestaje nakon početka terapije - uz poboljšanje raspoloženja, vraćanje energije, koncentracije i mentalne oštrine.

Kako prepoznati razliku?

Iako depresija i demencija mogu imati slične simptome, postoje razlike po kojima se mogu prepoznati:

• Stopa opadanja mentalnih funkcija - kod depresije, pogoršanje se događa brže nego kod Alchajmerove bolesti ili drugih oblika demencije.

• Orijentacija – Osobe s depresijom obično nisu dezorijentisane, dok osobe s Alchajmerom često zaborave gde su i koji je datum.

• Pamćenje i pažnja – Kod depresije glavni problem je koncentracija, dok kod demencije dolazi do značajnog gubitka kratkoročnog pamćenja.

• Govor i kretanje - Osobe s depresijom nemaju značajnih poteškoća s govorom, pisanjem ili koordinacijom pokreta, dok su kod demencije te sposobnosti često narušene.

Svijest o problemu 

Depresivne osobe svjesne su svojih problema s pamćenjem i često ih ističu, dok osobe s demencijom uglavnom ne primjećuju niti reaguju na promjene u mentalnim sposobnostima.

Liječenje - zašto se isplati pokušati?

Ne postoji jednostavan, pojedinačni test koji može pouzdano razlikovati depresiju od demencije (u njenim ranim fazama).

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke procjene koja uključuje detaljan razgovor s bolesnikom i porodicom, neuropsihološko testiranje, fizikalne i laboratorijske pretrage i snimanje mozga (CT, MRI, PET).

Budući da simptomi depresije mogu oponašati demenciju, liječenje depresije često se preporučuje prije postavljanja konačne dijagnoze demencije.

Ako je depresija u osnovi problema, odgovarajuća terapija može donijeti značajno poboljšanje – osoba će ponovo biti prisutnija, angažovanija i mentalno bistra.