Ako tražite mišljenje Venecijanske komisije onda je dobro da to mišljenje i uvažite, ali nije obavezno. Međutim, za zemlju koja hoće da bude dio Evropske unije, taj prag se podiže, kazao je u emisiji Link na Radiju Crne Gore redovi profesor Fakulteta političkih nauka, bivši ministar inostranih poslova i ambasador naše države u Vašingtonu Srđan Darmanović.

Foto: YouTube screenshot/ME4EU EU4ME

Govoreći o zahtjevu koji je premijer Milojko Spajić poslao Venecijsnskoj komisiji a koji se odnosi na ustavnost prekida funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, Darmanović kaže da on kao član te komisije ne može da govori mnogo o tom pitanju jer se tiče njegove zemlje i onda on u takvim procesima ne može ni da učestvuje.

"To je pravilo da ne možete biti sudija u svojoj stvari, pa ću tako i ja ovdje reći proceduralne elemente. Jasno je da su se naši političari usaglasili oko pitanja Venecijanskoj komsiiji i ona je uvela institut hitnog mišljenja - da ona ne mora da čeka plenarnu sjednicu da bi dala svoje mišljenje nego može da to učini za do mjesec dana što da za do mjesec dana da mišljenje", istakao je Darmanović.

Crna Gora se, kako kaže, od osnivanja Venecijanske komisije odnosila kooperativno prema komisiji i tražila mišljenja za važna pitanja i uglavnom ih poštovala.

"To je ekspertsko tijelo ali nije sud jer ne nosi batinu već samo šargarepu. Daje mišljenje na osnovu evropskih pravnih standarda i nasljeđa. Mišljenja ne tzraže samo evropske zemlje već i latino američke i azijske zemlje, ali niko ne mora da prihvati mišljenje iako bi bilo dobro da to učini", naveo je Darmanović.

Oni koji se ogluše o stav Venecijanske komisije, postavlja se pitanje zašto to mišljenje i traže.

"Ako ste ga tražili, onda bi bilo dobro da postupite po njemu. Kad bude mišljenje dostavljeno vidjećemo kako će se naši političari ponašati prema tome. Evropska unija će pitati šta se dešava ako se oglušite", istakao je Darmanović.

Govoreći o glasanju za otvorene liste, da građani biraju ličnosti za koje bi glasali, Darmanović je kazao da su odavno tu temu promovisale nevladine organizacije ali je bilo šumova i u političkim partijama.

"Međutim političke partije su uglavnom zainteresovane za zatvorene liste gdje su oni potpuni gospodari. Onda je i predsjednik države istupio sa tim pitanjem, pa smo imali jednu konferenciju CEMI- ja o tome, pa mi se čini da se stekao momenat da do toga dođe", kazao je Darmanović.

Istakao je da uvođenje otvorenih lista nije revolucija.

"Ne prelazimo na drugačiji izborni sistem, već on ostaje proporcionalan, glasa se za političke partije ili njihove liste, ali će se moći promijeniti redosled unutar liste, pa će neke kandidate koji su popularniji lansirati u vrh liste. Zavisi od rješenja na kraju, da li će građani zaokruživati četiri do pet kandidata", pojasnio je Darmanović.

Spoljna politika Crne Gore liči na njenu Vladu, kaže Darmanović.

"Imamo jednu komplikovanu Vladu sa većim brojem koalcinih partnera, i bez obzira što ministarstvovanjskih poslova vodi spoljnu politiku, ona često odražava sastav Vlade. Ona je koncentrisana na EU integracije, to čujemo od premijera, a tu postoji i NATO savez ali i tu imate nijanse jer nijesmo učestvovali na sastanku koalicije za podršku Ukrajini, a Hrvatska jeste, kao i većina evropskih članica", naveo je Drmanović.

Rekao je da smo sami stvorili probleme sa Hrvatskom.

"Koji odražavaju stavove jednog od koalicionih partnera u Vladi. Vjerovatno da ostatak Vladde nije bio zainteresovan da stvaramo probleme sa zemljom od koje zavisimo za članstvo u EU", kazao je Darmanović.

Rekao je da jedan dio Vlade preferira forsiranje odnosa sa Srbijom.

"Možete vidjeti stavove koji su nalik stavovima Rusije. Spoljna politika nema konzistenciju kakvu bi trebalo da ima, ali se neki generalni pravci ipak slijede", zaključio je Darmanović.