Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom drževljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti. Takvo pojednostavljivanje ima za cilj očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi, saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović.

Foto: Skupština Crne Gore/I.Šljivančanin, arhiva

"Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli“. Pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rešenja i raspravljanje problema. Sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rešavati dijalogom", napisao je Zogović. 

Ne želi, kaže, da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog. 

"Ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup,jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja. Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele.  Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele", ističe Zogović. 

Podjele su, objašnjava, davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom.

"U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 % gradjana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nisu prepoznali kao službeni. Istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevazidju. Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posledice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj", navodi on. 

Neophodno je, poručuje Zogović, da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni.

"Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznadje snage da kroz dijalog dodje do rešenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju. Time ćemo kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo", zaključio je Zogović.