Detoks, kolagen, gluten-free... Otkrijte šest najpopularnijih wellness mitova koje  nauka ne podržava te što zapravo djeluje za zdravlje.

Foto: Ilustracija/Pexels

U wellness industriji granica između marketinga i medicine često je zamagljena. Mnogi trendovi zvuče obećavajuće, ali kada se pogledaju pod  lupom nauke padaju u vodu. Prije nego što slijepo pratite novi health trend s Instagrama ili Tik Toka, istražite postoji li za to stvarna naučna osnova.

U nastavku razotkrivamo šest popularnih mitova koji se i dalje šire društvenim mrežama, a koje ozbiljna nauka već dugo osporava.

Detoks sokovima

Sok-detoks planovi obećavaju izbacivanje toksina i „resetiranje organizma“, no istina je da se tijelo "čisti" samo.

Jetra i bubrezi već obavljaju tu funkciju svakodnevno, a studije pokazuju da detoks dijete nemaju nuačnu potporu ni u prevenciji bolesti ni u "čišćenju" organizma. Osim toga, sa sobom nose i rizike poput poremećaja prehrane, pothranjenosti, dehidracije..

Alkalna dijeta

Popularna teorija tvrdi da kisela hrana stvara bolest, a alkalna je "iscjeljujuća". No pH ravnoteža se ne "popravlja" hranom.

Ljudski organizam automatski regulira pH krvi, bez obzira na prehranu. Nema dokaza da alkalna prehrana može spriječiti ili izliječiti rak. Kisjelost tumorske okoline je rezultat metabolizma raka, a ne njegov uzrok.

Kolagen prah za mladolikost

Unos kolagena putem suplemenata zvuči bolje nego što djeluje, jer tijelo ga razgrađuje prije nego dođe do kože. Prema istraživanjima, efekti su vrlo individualni.

Gluten-free za zdrave ljude

Osobe koje nemaju intoleranciju nemaju nikakve koristi od bezglutenske prehrane, a dugoročno takva prehrana može bespotrebno biti i potencijalno štetna zbog manjka nutrijenata.

Biotin za kosu i nokte

Biotin je čest dodatak za ljepotu, ali djeluje samo ako imate manjak. Naime, studije kaže da nema koristi kod osoba s normalnim nivoima, što je većina populacije, piše Ordinacija.hr. 

10.000 koraka dnevno

Broj od 10.000 koraka dolazi iz marketinške kampanje, ne iz  naučnih studija. Zdravstvene koristi počinju i sa znatno manje, odnosno već s 4.000–5.000 koraka dnevno.