Inflacija u Crnoj Gori ne jenjava, a novi geopolitički potresi dodatno komplikuju ekonomsku situaciju, kazao je za Boje jutra na TV Vijesti ekonomski analitičar Zarija Pejović.

Foto: YouTube screenshot/MediaBiro 

Upozorava da se nalazimo u fazi u kojoj poskupljenja postaju očekivana pojava.

"Već smo ušli u psihologiju inflacije - trgovci unaprijed računaju da će roba biti skuplja, pa odmah dižu cijene", ističe Pejović.

Dodaje da je najveći udar inflacije do sada bio na hranu i energente, a to su upravo kategorije koje najviše pogađaju standard građana pa iako se često ističe podatak da je prosječna plata prešla 1.000 eura, naglašava da taj broj ne odražava stvarnost većine građana.

"Prosjek vara. Medijalna zarada je neka središnja zarada, znate, to nije neka središnja, neki srednji nivo zarade, neki nivo zarade koji je, ajde, tako kažem, najpribližniji, najširem broju ljudi koji prima zarade u smislu ranga zarade. Naša medijalna zarada je svega 39 odsto u 2022. godini. Što znači da je naš standard prema tim podacima iz 2022. godine, koji je prilagođen za kupovnu moć građana, to znači da je na standardu više nego duplo manje od prosjeka EU", kaže Pejović.

Ističe i da je Crna Gora izrazito ranjiva na spoljne šokove, jer je i dalje gotovo u potpunosti zavisna od uvoza - bilo da se radi o nafti, hrani ili robi široke potrošnje.

"Svaka nova kriza, bilo da je riječ o Bliskom Istoku, Ukrajini ili drugdje, može se direktno preliti na nas - kroz cijene i kroz pad turističke potražnje", dodaje.

Iako trenutno imamo među najnižim cijenama goriva u regionu, to je, kako kaže, rezultat umanjenih akciza, a ne tržišnih prednosti. Država i dalje nema robne rezerve koje bi mogle ublažiti cjenovne udare ako dođe do skoka cijena energenata na svjetskom tržištu. Crna Gora ne može računati na dugoročni ekonomski rast ako se oslanja samo na turizam i fiskalne reforme.

"Potrebne su malo bolje ekonomske politike,da proizvodimo one proizvode koje ćemo prodavati skuplje na svjetskom tržištu, koji su puno sofisticiraniji, jer ovako zavisimo samo od turizma, zavisimo od poljoprivrede koju opet nismo dovoljno razvili. Imamo potencijale i ne možemo očekivati, od fiskalnih reformi, tako što će država jedan dio svojih primitaka usmjeravati na neto zarade, da će nam tako rasti životni standard. Bojim se da će nam tako samo rasti deficit i da će nam rasti javni dug“, kazao je Pejović.