Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović poručio je da je država doživjela veliko poniženje zbog svega što se dogodilo oko dodjele Trinaestojulske nagrade i da je to bacilo sjenku na značenje koje 13. jul ima za Crnu Goru i njene građane.

Foto: GP URA

U autorskom podkastu „Petak sa Dritanom" govorio je i o 11. julu, Međunarodnom danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, izrazivši saučešće porodicama žrtava i pozivajući na prihvatanje istorijskih činjenica i otpor negaciji genocida.

Komentarišući dodjelu Trinaestojulske nagrade, Abazović je rekao da je „veliko poniženje način na koji je to izvedeno, način na koji je nagrada dodijeljena i obilježena".

„Doživjeli smo jedno veliko državno poniženje. Možete reći da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić 'štelovao' ili nije pobjednike, ali nesporno je da je predsjednik žirija bio iz PES-a. Lako je poslije pričati da se neki ministar ogradio od toga. Ne možete se ograditi jer je ovo bila zajednička akcija, u kojoj vjerujem da se ni oni koji su dobili nagradu ne osjećaju dobro", rekao je.

Podsjetio je da nikada nije bilo spora oko obilježavanja Dana državnosti 13. jula, jer je Crna Gora tog dana 1878. godine postala međunarodno priznata država, a 1941. otpočela otpor fašizmu.

„Pred početak Drugog svjetskog rata, pokazali smo nešto po čemu je naš narod poznat — kako jedna mala zajednica, bez velike vojne sile, ulazi u ogromnu svjetsku bitku protiv fašizma. To je, na neki način, najveći podvig u našoj istoriji. Sve što se desilo prethodnih dana baca sjenku na ono što taj datum simbolizuje", rekao je Abazović.

Lider GP URA je naglasio da je nemoguće miriti ideologije jer one predstavljaju različite poglede na istorijske događaje.

„Ne možemo očekivati pomirenje fašizma i antifašizma. Mi treba da mirimo narod, pojedince, komšije da, iako različito gledaju na događaje iz prošlosti, to artikulišu kroz dijalog. Čak i kada imaju suprotna mišljenja, to ne smije izazivati tenzije. Moramo podsticati dijalog, to je jedna od velikih vrijednosti 13. jula: da ljudi budu zajedno uprkos postojećim razlikama", poručio je.

Abazović je podsjetio da je ranije upozoravao na to da parlamentarna većina koja trenutno upravlja Crnom Gorom nije sposobna da sprovede ni osnovne stvari.

„Jednostavno, ti ljudi nemaju kapacitet za tako nešto", kazao je. Dodao je da su institucije banalizovane, da je svejedno da li se održavaju sjednice Skupštine ili odbora, da Vlada funkcioniše putem grupa na aplikaciji WhatsApp, da se građani osjećaju bespomoćno, a institucije su u haosu.

Naglasio je da će do parlamentarnih izbora trenutna većina proizvesti ogromnu ekonomsku i institucionalnu štetu, ali i istakao da te kritike ne znače podršku drugoj strani, konkretno DPS-u.

„Nama treba istinsko građansko društvo, snažne državne institucije koje štite interes države i svakog građanina. To je jedina politika", rekao je.

Govoreći o genocidu u Srebrenici, koji se dogodio prije 30 godina, Abazović je pozvao sve da taj zločin ne negiraju.

„Ovom prilikom izražavam solidarnost sa žrtvama i njihovim porodicama, želeći da ponovim poruku koju sam poslao prije tri godine u Potočarima: niko, zarad budućnosti ovog regiona i djece koja se rađaju, ne smije da zaboravi 11. jul, niti da negira genocid u Srebrenici. Tamo su poginuli nevini ljudi. To su bili naši najbliži, komšije, prijatelji, ljudi s kojima smo dijelili zajedničku državu", istakao je.

Dodao je da se moramo boriti protiv politike koja je proizvela takav zločin i obilježila raspad SFRJ.

„Moramo graditi srećniju budućnost, jer je naša istorija prepuna sukoba i ratova. Nažalost, politike genocida još nisu mrtve tinjaju kroz razne nacionalizme i fašizme. Moramo ih eliminisati jer iz takvih politika proizlaze strašni zločini", dodao je.

Abazović je izrazio zadovoljstvo nedavno održanim Kongresom GP URA, ocijenivši da je prikazao autentično lice Crne Gore. Podsjetio je da je kongres održan na vrhu Lovćena, simboličnom mjestu za crnogorsku istoriju i sve njene građane.

URA je na kongresu usvojila program „Crna Gora 365", koji je fokusiran na ekonomski napredak, ali i na sveobuhvatni prosperitet društva.

„U ovom programu se ne govori samo o ekonomskom razvoju, već i o tome kako da Crna Gora postane zemlja bogatih i srećnih ljudi, kako da sistem profunkcioniše, da teme o kojima govorimo ostanu u prošlosti i da se nikada ne ponove. Naša ideja je kako da udvostručimo BDP, imamo uspješnije turističke sezone, bolju infrastrukturu, kako da razbijamo monopole, vraćamo nelegalno stečenu imovinu građanima i institucijama, oduzimamo od kriminalaca i ulažemo u obrazovanje i zdravstvo. Fokus je da učinimo sve da imamo bogate i zadovoljne ljude", poručio je.

Zahvalio se gostima iz regiona koji su prisustvovali Kongresu, navodeći da su iz Crne Gore bile pozvane sve partije.

„Na Lovćenu je bila Crna Gora u malom, zajedno, bez obzira na političke razlike. To pokazuje da je moguće imati pristojan, civilizovan diskurs o pitanjima od javnog značaja. U vremenu kada je sve banalizovano, kompromitovano i vođeno populizmom, uz veliko neznanje, to je velika pobjeday vidjeti jedno drugačije, lijepo lice Crne Gore", zaključio je.

Upitan o izjavi direktora ANB da je islamski terorizam najveća prijetnja Crnoj Gori, Abazović je odgovorio da je to „najveća glupost".

„Najveće prijetnje su korupcija i organizovani kriminal, funkcionisanje narko-klanova, pranje novca koje se ubacuje u sistem kroz gradnju stanova, hotela i poslovnih objekata. Najveća bezbjednosna prijetnja su sukobi kriminalnih klanova na ulicama i njihov uticaj na sistem", istakao je Abazović.