Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da njegovi đedovi nisu poginuli da bi Crna Gora bila nezavisna, već da da bi bila slobodna u zajednici sa Srbijom i ostalim narodima.

 

Foto: Skupština Crne Gore/M.Matković

Kako je kazao u u svom video obraćanju, koje je objavljeno na društvenim mrežama, on je naveo i da nikome od „crnogorskih partizana i četnika nije padalo na pamet da se bori za nekakvu nezavisnu Crnu Goru“.

- Danas bi vam svaki crnogorski partizan ili učesnik NOB-a koji je živ, a nema ih još mnogo, to su sad stogodišnjaci, rekao sa ponosom da su se oni borili za zajedničku državu, da su jasno znali da pripadaju srpskom narodu, da su bili pravoslavci da su bili kršteni, da su išli u crkvu. Niko od njih nije postupao po elementima iz nekakvih udžbenika i brošura Lava Trockog ili Sverdlova ili brošura iz vremena Oktobarske revolucije koje su podrazumijevale negiranje Boga, negiranje pravoslavlja i negiranje tradicije i duhovnosti - kazao je on. 

Ponovio je i da je njegov đed bio nacionalno određen kao Srbin. 

- Jesu li morali Bosanci i ostali, to moje đedove vjerovatno nije interesovalo, ali jesu li morali Srbi, svakako jeste. Moj đed je sahranjen sa crnogorskom korotnom kapom, jasno nacionalno određen kao Srbin i ne može sad meni niko od ovih novih istoričara i ideologa crnogorske istorije da mi kaže da su moji đedovi ginuli za nezavisnu Crnu Goru - naveo je Knežević.

Prema njegovim riječima, 13. jul 1941. naslonjen je na 13. jul 1878. godine i Berlinski kongres kada su, smatra on, Srbija i Crna Gora postale nezavisne države poslij Nevesinjskog ustanka i puške i srpsko-crnogorsko-turskog-bugarskog rata.

- Tako da je 13. jul najsvjetliji datum crnogorske istorije kojim treba da se ponosimo, da ne dozvolimo da ga niko falsifikuje da ga politizuje niti da se na bilo koji način prebrojavamo na partizane i na četnike - zaključio je Knežević.