Organizacija demonstracija na način da pretjerano ometaju uobičajeni život, više nego što je to neminovno u datim okolnostima, ne uživa privilegiju zaštite izražavanja, političkih sloboda i prava na okupljanja, istakao je na današnjoj sjednici parlamenta poslanik Evrope sad (PES) Darko Dragović. On je naglasio tokom rasprave o Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama da su predložena rješenja u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i da je Crna Gora dužna da poštuje Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama.

⁣Foto: Igor Šljivančanin, Skupština Crne Gore

Kako je rekao, pitanje ograničavanja slobode okupljanja je vrlo osjetljivo i dužni smo svi da njemu pristupimo sa posebnim senzibilitetom i posebnom pažnjom.

"Sloboda okupljanja je pravilo. A svaka zabrana i ograničenje mora biti izuzetak. Taj izuzetak mora biti privremenog karaktera, mora biti u skladu s razlozima koji su definisani i mora biti u skladu s odlukom nadležnog organa. Ova tri uslov, prvi predlog zakona nije zadovoljavao, nije definisao koji je to nadležni organ koji je ovlašćen da donese odluku o ograničenju mirnog okupljanja, nije definisao niti privremenost", rekao je Dragović.

Umjesto toga, kako je upozorio, bile su definsane stalne zabrane.

"I apsolutno sam bio protiv toga. Konkretni novi tekst, amandmanski tekst, želim da ga pročitam. Kaže...javna i spontana okupljanja ne mogu se održavati na autoputevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim i regionalnim putevima, graničnim prelazima, kao i na saobraćajnicama na kojima se odvija šinski prevoz putnika i robe, ako bi takvo okupljanje ugrozilo bezjbednost učesnika u saobraćaju ili onemogućilo odvijanje saobraćaja ili onemogućilo ili ugrozilo kretanje građana", rekao je Dragović.

Prije svega, dodaje, dobro je što je iz ove definicije izbačen termin otežanog odvijanja saobraćaja, jer otežanost jeste arbitrarni pristup.

"I po meni ne bi smio biti razlog za promjenu lokacije održavanja javnog protesta. Ako su ispunjeni uslovi iz ovog stava, policija odmah donosi rješenje kojim ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja na autoputevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim i regionalnim putevima, graničnim prelazima, kao i saobraćajnicama na kojima se odvija šinski prevoz putnika i robe i poziva organizatora da odredi drugu lokaciju za održavanje javnog okupljanja. Ovako predstavljena norma je u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, a ja ću se pozvati na presude gdje je ova norma bukvalno prepisana iz odluka Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Dragović.

Taođe, ukazuje, uvodi privremenost jer poziva organizatora da odredi drugu lokaciju i definiše nadležni organ, jer po Ustavu odnosno po evropskim i međunarodnim pravilima, mora da postoji kao organ koji će donijeti odluku o privremenoj zabrani jednog okupljanja.

"Pravo na slobodno okupljanje obuhvata i pravo da se izabere mjesto, to jest, lokacija gdje će određeno okupljanje da se održi. A po čemu je to tako? Zato što je svako okupljanje često u vezi s određenom lokacijom. Nije isto održati protest na Kruševom ždrijelu ili održati protest u nekoj slijepoj ulici na Cetinju. I tu smo potpuno saglasni. Nije isti efekat, na isti način se ne šalje poruka, na isti način se ne traži rješavanje određenog problema. Međutim, pravo na određivanje lokacije nije apsolutno pravo", ukazao je Dragović.

I kad su ispunjeni uslovi, naveo je, vlast može da sudi da li je jedna javna lokacija podobna za okupljanje i dužna je da ponudi alternativno rešenje.

"Upravo je ovo prepisano iz presude Evropskog suda za ljudska prava. U pogledu protesta na saobraćajnicama, sud je istakao da demonstracije u javnom prostoru mogu da izazovu izvjestan nivo ometanja uobičajnog načina života, uključujući ometanje saobraćaja", naglasio je Dragović.