Završena je sjednica Skupštine Crne Gore. Na dnevnom redu su Predlog zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i Predlogu zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za ovu godinu.

Foto: Skupština Crne Gore/F.Burzanović

Poslanici će glasati naknadno.

Ministar finansija, Novica Vuković, kazao je da su izmjene predložene u cilju usaglašavanja usljed donošenja i primjene nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i tehničkih korekcija u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta.

“Uredbom su definisane nove potrošačke jedinice koje se formiraju preuzimanjem nadležnosti kao i državnih službenika i namještenika koji su vršili preuzete poslove, opremu i službenu dokumentaciju i to Ministarstvo javnih radova od Uprave za kapitalne projekte, a Ministarstvo energetike i rudarstva od Ministarstva rudarstva, nafte i gasa i Ministarstva energetike”, kazao je Vuković.

Predlogom rebalansa, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona.

U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka.

U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve.

Poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović, kazao je da država ima stabilne prihode i redovno izmiruje sve obaveze.

„Ja sam svjestan da ima mnogo onih kojima ovo ne ide u prilog i koji bi voljeli da Crna Gora doživi finansijski kolaps, ali podaci Ministarstva finansija ih demantuju. Sve što je pozitivno u ovoj državi neko izokrene, pa i pozitivne rezultate oko dinamike punjenja budžeta“, rekao je Janović.

On je podsjetio da su u toku veliki saobraćajni i infrastrukturni projekti, osvrnuvši se na bulevar Tivat - Jaz.

„Postavlja se pitanje zašto ovaj bulevar nije izgrađen nekoliko decenija prije“, pitao je Janović.

Predstavnik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista, Nikola Milović, saopštio je da je tehnički rebalans budžeta posljedica povećanja broja ministarstava, kojih u postojećoj Vladi sada ima 25, pored sedam potpredsjednika i jednog premijera.

„Po tome smo rekorderi i na tome nam mnogi zavide“, kazao je Milović.

On je podsjetio da je parlamentarna većina prije godinu usvojila fiskalnu strategiju, koja je bila predsuslov za realizaciju program Evropa sad 2, ali i politička platforma za ulazak novih konstituenata u vlast.

Milović je upozorio da je stanje u zemlji loše, da će turistička sezona imati dalekosežne posljedice na finansijski sistem, čemu su u značajnoj mjeri doprinijele i nespremne plaže, ali i neadekvatna putna infrastruktura.

„Crna Gora je blokirana iz svih pravaca, a već šest godina nije okončan proces davanja koncesija na aerodrome. Zahvaljujući fiskalnoj strategiji, u turizmu imamo rast poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa sedam na 15 odsto“, rekao je Milović.

On je upozorio da je problem pogrešna ekonomska politika i da je neophodan povratak realnoj ekonomiji.

Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, kazao je da se rebalans donosi iz razloga „većeg broja fotelja koji imamo u najbrojnijoj Vladi u svijetu po stanovniku“.

„To nije novo, ali ono što je novo i što je zabrinjavajuća vijest jeste da je minus Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) u ovom trenutku 232 miliona eura. To je istorijski maksimum minusa u kojem se nalazi državni penzioni fond“, rekao je Konatar.

Prema njegovim riječima, problem je što rast prihoda budžeta nije onoliki koliko je Ministarstvo finansija planiralo da će biti.

On je kazao da je Vlada povećala stopu PDV-a na usluge u turizmu više od 100 odsto, zbog čega su svi na gubitku - građani, gosti, ljudi koji se bave turizmom i država.

Predstavnik Kluba poslanika ZBCG - Nova srpska demokratija, Velimir Đoković, smatra da su na pad turističke posjete uticala globalna geopolitička dešavanja, ali i da podaci o značajnom padu broja turista, na koji ukazuju predstavnici opozicije, nijesu tačni, jer je on daleko manji.

Kada je riječ putnoj infrastrukturi, on je kazao da rok za rekonstrukciju putnog pravca Tivat – Jaz ističe krajem godine i da neće biti ispoštovan, ali da se završetak radova očekuje već u martu, odnosno aprilu naredne godine.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, saopštio je da su podnijeli amandmane na rebalans, koje su podnosili i na predlog prvobitnog budžeta za ovu godinu.

"Pozvao bih nas sve da mnogo ozbiljnije svi zajedno povedemo računa o ekonomskom modelu", dodao je Mugoša.

Jakšić Stojanović: Nema više zataškavanja nasilja u školama

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović obrazložila je pred poslanicima Predlog zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.

Kako je istakla, po prvi put se ovim zakonom eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama – bilo da ga vrši učenik, roditelj ili treće lice. Takođe, propisana je obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca, kao i dužnost Ministarstva da podzakonskim aktima preciznije uredi oblast prevencije nasilja, uključujući sadržaj i način sprovođenja preventivnih aktivnosti.

"Suština je da škole više ne mogu ignorisati ili zataškavati bilo koji vid nasilja. Obavezne su da reaguju i pokrenu odgovarajući postupak protiv odgovornog lica",  kazala je Jakšić Stojanović.

Zakonske izmjene, kako je dodala, predviđaju i uvođenje kriterijuma koji će obezbijediti da se u prosvjeti zapošljavaju najkvalitetniji kadrovi, čime se sprečava svaka zloupotreba u zapošljavanju.

Takođe, predviđa se mogućnost procjene kvaliteta rada nastavnika. Ukoliko se utvrdi da prosvjetni radnik ne ispunjava potrebne standarde, biće upućen na dodatnu obuku. Ako ni nakon toga ne zadovolji propisane kriterijume, neće više moći da izvodi nastavu, i biće raspoređen kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba, uz zadržavanje prava iz radnog odnosa.

Ministarka je naglasila i da novi zakon daje ovlašćenje direktorima da privremeno udalje nastavnika sa posla ukoliko je protiv njega podnijeta prijava za seksualno uznemiravanje učenika ili zaposlenog, do okončanja postupka.

"Kada postoji osnovana sumnja, ovakva mjera ima za cilj zaštitu potencijalnih žrtava dok traje istraga",  poručila je Jakšić Stojanović.

Poslanica PES-a Jelenka Andrić ocijenila je da zakon „obećava bezbjedno obrazovanje u Crnoj Gori, naročito u dijelu sprečavanja nasilja“, i da se njime „vraća vaspitna uloga škole, koja je ranije bila zapostavljena“. Ona je pohvalila i to što se po prvi put precizno definiše onlajn nastava.

Andrić je podržala i amandman poslanice PES-a Nađe Laković da se nastavnicima koji su angažovani na određeno vrijeme ugovor produžava do kraja školske godine. „Time se obezbjeđuje kontinuitet i lični dohodak tokom ljeta“, kazala je.

Zakon, kako je naglasila, prepoznaje i nastavnika kao potencijalnu žrtvu nasilja, što je značajan iskorak.

Poslanik DPS-a Abaz Dizdarević upozorio je da „stručna i šira javnost nijesu bile dovoljno uključene u izradu zakona“. On je naveo da su „kritike usmjerene na nejasne kriterijume za napredovanje i nagrađivanje nastavnika, što može otvoriti prostor za subjektivnost i demotivaciju“, kao i da „nedostaju mehanizmi koji bi zaštitili prosvjetne radnike od političkih ili drugih pritisaka“.

Njegova partijska koleginica Zoja Bojanić Lalović ukazala je na „pojave revanšizma u obrazovnim ustanovama“ i podsjetila da je država 2020. potrošila oko pola miliona eura na smjene direktora. Pitala je koliko je potrošeno na smjene nastavnika. Ministarka je odgovorila da Ministarstvo pokriva te troškove, jer su visoki, te da bi „škole trebalo efikasnije da koriste sredstva koja im stoje na raspolaganju“.

Branislav Nenezić iz SD-a upozorio je da Ministarstvo prosvjete „ne može samo riješiti problem vršnjačkog nasilja“ i da treba dodatno pojasniti definiciju nasilja i zlostavljanja, kako bi pedagozi i psiholozi mogli odgovorno da odlučuju o prijavama.

Posebno je ukazao na problem sa produženim boravcima u školama, navodeći da još nije riješeno pitanje licenci za fizička i pravna lica koja pružaju tu uslugu. „Već smo u julu, a škola počinje za nešto više od mjesec. Ne smijemo dozvoliti da roditelji budu dovedeni u situaciju da djeca ne mogu koristiti produženi boravak u školi koju pohađaju“, upozorio je.

Nađa Laković (PES) istakla je zabrinutost zbog prava na obrazovanje djece stranih državljana. „Amandman sam predala više kao roditelj nego kao poslanica. Smatram da se time nanosi šteta našoj djeci“, rekla je i dodala: „Kao majka šestogodišnjeg djeteta, imala sam lično iskustvo – kada dijete ne govori naš jezik, vaspitači i nastavnici moraju dodatno da mu pomažu, ali to, nažalost, ide na štetu druge djece.“

Elvir Zvrko (DPS) pohvalio je kvalitetne izmjene u zakonu, naročito one koje se odnose na borbu protiv nasilja. Predložio je da se „uvede rangiranje univerziteta s kojih dolaze kandidati“, jer, kako kaže, „nije isto da li neko dolazi s univerziteta koji je među prvih hiljadu na svijetu ili sa onog koji je rangiran između 20.000. i 30.000. mjesta“. Zatražio je i da se kao kriterijum uzme „dužina trajanja studija“.

Ministarka je podržala taj predlog i dodala da su svjesni izazova kod rangiranja univerziteta, ali da još nijesu našli adekvatan model. „Taj model postoji i može se primijeniti“, odgovorio je Zvrko.