Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nakon tragičnih požara koji su prouzrokovali gubitak ljudskog života, ogromnu materijalnu štetu i štetne posljedice po našu prirodu i zajednicu, ukazao je na ozbiljne nedostatke u pripremama i funkcionisanju sistema zaštite i spašavanja. Zbog toga, kako se navodi zu saopštenju, uputio Vladi zahtjev sa sedam konkretnih mjera u cilju bolje spremnosti za narednu protivpožarnu sezonu.

Foto: Vlada Crne Gore/ B.Ćupić 

Između ostlog, predlaže modernizovanje vatrogasnih vozila i opreme, te pooštravanje kažnjavanja svakog oblika piromanije, kao i poboljšanje seoske putne i vodovodne infrastrukture.

On je istakao da je, polazeći od zaključaka sa vanredne sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost održane 12. avgusta, u trenutku kada je došlo do krize izazvane požarima, država reagovala nedovoljno brzo i koordinisano, dok je prevencija i izgradnja kapaciteta bila zanemarena.

"Ove tragedije dodatno povećavaju odgovornost svih nadležnih institucija za efikasnu i pravovremenu reakciju u budućnosti", poručio je Milatović.

Stoga je, povodom ovih događaja, uputio sedam konkretnih zahtjeva prema Vladi, kako bi Crna Gora mogla ući u narednu požarnu sezonu bolje pripremljena i sposobna da efikasno odgovori na moguće izazove:

1. Formirati jedinice civilne zaštite. Pozivam Vladu, da u skladu sa postojećim Zakonom o zaštiti i spašavanju kao i donesenim Pravilnikom o načinu organizovanja i angažovanju jedinica civilne zaštite, te u skladu sa Strategijom za smanjenje rizika od katastrofa za period 2025-2030 – formira i organizuje jedinice civilne zaštite. Do formiranja jedinica u punom kapacitetu, u skladu sa potrebama definisanim Strategijom, potrebno je predvidjeti sredstva u budžetu za 2026. godinu za obučavanje i za mjesečne naknade pripadnika angažovanih u jedinicama civilne zaštite.
2. Zakonski urediti rad dobrovoljnih vatrogasnih društava. Dobrovoljna vatrogasna društva, koja okupljaju skoro 300 članova širom Crne Gore, predstavljaju važan i već provjeren resurs u kriznim situacijama. Ipak, njihova uloga danas je ograničena, jer se tretiraju kao nevladine organizacije, bez pune zakonske integracije u sistem zaštite i spašavanja. Hitnim rješavanjem statusa dobrovoljnih vatrogasnih društava i njihovih članova u Crnoj Gori stvorili bi se uslovi da dobrovoljna vatrogasna društva budu uključena u državni okvir, gdje bi njihovo zalaganje, poznavanje lokalnih prilika i volonterizam dobili puni institucionalni značaj.

3. Staviti u funkciju dva postojeća namjenska aviona za gašenje požara. Potrebno je uložiti novčana sredstva u osposobljavanje postojećih kapaciteta, prije svega u stavljanje u funkciju dva namjenska aviona (Air tractor-a AT-802) koja Crna Gora već posjeduje. Umjesto da se javnosti upućuju lako data obećanja o kupovini kanadera, bilo bi mnogo djelotvornije da se postojeći namjenski avioni dovedu u stanje operativne spremnosti. Time bi se, gotovo bez dodatnih odlaganja, dobio kapacitet jednak jednom kanaderu, što bi u značajnoj mjeri povećalo brzinu i efikasnost naših reakcija u kriznim situacijama. Odugovlačenje i odsustvo djelovanja u ovom smislu pokazali su se kao ozbiljan propust, koji je neophodno hitno ispraviti i zbog kojeg je potrebno da neko snosi odgovornost.

4. Modernizovati vatrogasna vozila i opremu. Propust koji se tiče nefunkcionalnih namjenskih aviona, međutim, nije izolovan slučaj, već odražava širi i dugotrajan problem nedovoljnog ulaganja u opremu i kapacitete sistema zaštite i spašavanja. Zato je kroz planiranje budžeta za 2026. godinu neophodno jasno opredijeliti finansijska sredstva za modernizaciju vozila i drugih sredstava i opreme za gašenje požara, kao i osposobljavanje i opremanje svih pripadnika službi za gašenje požara. Ističem da se modernizacija vatrogasne opreme sa nivoa države praktično nije dešavala skoro petnaest godina. Rezultat toga je da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje živote za dobrobit građana i očuvanje prirodnih resursa danas djeluju sa zastarjelom, često neispravnom i neadekvatnom opremom. Takvo stanje ne samo da umanjuje njihove kapacitete, već i ozbiljno ugrožava njihovu bezbjednost i sposobnost države da odgovori na krize.

5. Pooštriti kaznenu politiku za podmetanje požara. Imajući u vidu da su brojni požari nastali ljudskim faktorom, neophodno je što hitnije zakonski pooštriti kažnjavanje svakog oblika piromanije.

6. Unaprijediti seosku putnu i vodovodnu infrastrukturu. I ovogodišnje gašenje požara u Piperima i Kučima, ali i u drugim ruralnim područjima, ukazalo je na važnost dobre putne i vodovodne infrastrukture u našim selima. Zato je dok gradimo autoputeve i brze ceste, važno paralelno razvijati i seosku putnu i vodovodnu infrastrukturu, koja je u gašenju požara od ključnog značaja.

7. Odmah započeti planiranje i pripremu za sljedeću požarnu sezonu. Na kraju, neophodno je konačno raskinuti sa lošom praksom da se o požarnoj sezoni počinje razmišljati tek kada ona nastupi. Takav pristup je neodgovoran i neodrživ. Nedostatak proaktivnog djelovanja, sistemskog planiranja i dugoročnog odgovora uvodi nas u začarani krug u kojem se iz godine u godinu suočavamo sa istim problemima i istim posljedicama.

Nakon posljednjih događaja i velikih požara sa tragičnim posljedicama, iz Kabineta Predsjednika države poručuju da je obaveza svih nadležnih institucija da spriječe tragedije koje se mogu izbjeći, zaštite živote građana, njihovu imovinu i prirodne resurse i dokažu da država postoji i djeluje onda kada je to najpotrebnije.

Milatović je naveo da očekuje da će Vlada razumjeti ozbiljnost trenutka i postupiti u skladu s interesima Crne Gore i svih njenih građana, a iz njegovog kabineta poručuju da ostaju na raspolaganju za dodatnu razradu i implementaciju upućenih zahtjeva.