Ako drijemate u ovo doba dana – rizikujete nesanicu!

 

Foto: Ilustracija/ Pexels

Dijremanje je odličan način da se izborite sa umorom i povratite energiju, posebno nakon neprospavane noći. Nekada ništa ne prija više od kratkog popodnevnog sna, ali ako dremnete u pogrešno vrijeme, možete se osjećati još umornije ili poremetiti noćni san.

San je ključan za naše fizičko i mentalno zdravlje. Odraslima je uglavnom potrebno između sedam i devet sati sna da bi funkcionisali najbolje što mogu. Nažalost, mnogi ljudi spavaju manje od toga. Iako možda mislite da vam nije potrebno toliko sna, istraživanja pokazuju da oni koji redovno spavaju manje od sedam sati češće imaju zdravstvene probleme, navodi Nacionalni institut za zdravlje (NIH).

Drijemanje ne može da zamijeni pun noćni san, ali može da ublaži umor i da vam da dodatnu energiju kako biste lakše izgurali dan. Može biti korisno za sve uzraste, ali je važno da se drijemanje pravilno uklopi u vašu rutinu.

"Drijemanje je vrlo individualno, ali postoji ispravan način da se to radi," objašnjava dr Raj Dasgupta, pulmolog i specijalista za spavanje. Ako dremnete u pogrešno vrijeme ili predugo, to može više da škodi nego da pomogne.

Ako nakon drijemanja osjećate još veću pospanost ili vam je noću teško da zaspite, možda je vrijeme da preispitate svoje navike. Dobro tempirano drijemanje može biti spas, naročito posle besane noći. Međutim, važno je i zašto drijemate i kada to radite.

Ljudi koji spavaju dovoljno i kvalitetno obično bi trebalo da budu odmorni tokom dana. Ali savremeni život, posao, obaveze i tehnologija često remete naš san.

Čak i jedna noć bez sna može izazvati umor, lošu koncentraciju, nervozu i probleme sa pamćenjem. Popodnevno drijemanje može da ublaži ove posljedice. Čak i oni koji spavaju dovoljno mogu imati koristi, kratko drijemanje može da poveća budnost, smanji stres, popravi raspoloženje i podigne produktivnost.

Ipak, predugo ili prekasno drijemanje može da poremeti noćni san i izazove kontraefekat. Uz to, često drijemanje tokom dana može da bude znak zdravstvenog problema ili poremećaja spavanja.

"Najgore što možete da uradite je da drijemate ako imate nesanicu", kaže Dasgupta. "Time smanjujete prirodnu potrebu za snom uveče."

Kada nikako ne treba dremati?

Najgore vrijeme je kasno popodne i uveče, tj. nakon 15 časova ili u periodu od osam sati prije odlaska na spavanje. Kasnije drijemanje može da poremeti vaš unutrašnji sat (cirkadijalni ritam), pa postaje teže zaspati i održati san tokom noći.

Najbolje vrijeme za kratak odmor je između 12 i 14 časova, kada tijelo prirodno ulazi u fazu pada energije.

Koliko dremka treba da traje?

Idealno je 15–20 minuta, što se često zove „power nap“. U tom periodu ostajete u lakšim fazama sna, pa se budite osvježeni. Ako spavate duže od 30 minuta, možete upasti u dublje faze sna, pa se probuditi umorni, dezorijentisani i pospani.

Duga drijemanja, duža od sat vremena, povezana su i sa većim rizikom od srčanih bolesti, a mogu biti i znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema.

Ako osjećate da vam drijemanje stalno treba ili da ste previše pospani preko dana, najbolje je da se posavjetujete sa ljekarom, piše 24sata.hr.