Prema rezultatima studije iz 2025. godine, mentalna čvrstoća nije fiksna osobina već se može razviti!

Foto: Ilustracija/ Pexels

Iako svi znamo za pozitivne efekte tjelesne aktivnosti poput poboljšanja raspoloženja, energije i sna neupitne, ljudska priroda često nas tjera da težimo štednji energije.

Evolucijski smo “programirani” da izbjegavamo napor, pa čak i kada znamo da je vježbanje dobro za nas, ono može djelovati kao teret,  posebno nakon napornog dana ili kad bismo radije odmarali, piše The Everygirl.

Međutim, stručnjaci poručuju da svoj mozak možete preodgojiti da voli vježbu.

Prema rezultatima studije iz 2025. godine, mentalna čvrstoća nije fiksna osobina već se može razviti: navikavanjem i “treningom” mozga moguće je prevladati nelagodu i stvoriti motivaciju koja vodi prema češćem i s užitkom prihvaćenom kretanju.

Psihološki trikovi koji podstiču uživanje u vježbanju

Nova istraživanja otkrivaju načine kako trenirati mozak da vježbu percipira kao ugodnu aktivnost — ne nužno kao napor:

Uparivanje s ugodnim iskustvima (pleasure pairing) pomaže u formiranju pozitivnih asocijacija s tjelesnom aktivnošću.

Prilagođavanje izazova vlastitim sposobnostima (challenge calibration) osigurava osjećaj postignuća, što aktivira nagradne centre mozga.

Motivacijske poruke i samodijalog mogu pomoći nadvladati urođeni otpor prema trošenju energije, piše Rolling Out.

Šta se događa unutar mozga?

Osim psiholoških mehanizama, postoje i konkretne neurobiološke promjene:

Aerobna aktivnost poboljšava neuroplastičnost – stvaranje novih neuronskih veza i povećanje volumena sive supstance, posebno u hipokampusu i prefrontalnom korteksu, što pojačava kontrolu i motivaciju.

Redovno izlaganje nelagodi (npr. hladnoća ili intenzivniji napor) povećava mentalnu toleranciju na fizički stres, redukciju samosumnje te u konačnici olakšava usvajanje vježbanja kao navike.

Zašto mozgu treba “treniranje”?

Prema istraživanju sa Univerziteta Florida International University, čak i osobe koje smatraju da imaju nisku toleranciju za vježbanje, mogu postati mentalno otpornije.

Ojačane mreže za emocionalnu samoregulaciju omogućavaju lakše prevladavanje negativnih misli i bolju usresređenost na zadatak, prenosi FIU News