Predsjednik poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša ukazao je na, kako navodi, veoma indikativne ekonomske pokazatelje za prvih sedam mjeseci ove godine.
Foto: Evropski savez
On je naveo da je prema podacima MONSTAT-a spoljnotrgovinski deficit za prvih sedam mjeseci ove godine je čak preko 2,1 milijarde eura (veći uvoz nego izvoz) a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je samo 13,1%, što je niže u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 14,1 odsto.
Podsjetio je da je u prošloj godini zabilježena najmanja pokrivenost uvoza izvozom u poslednjih 15 godina, samo 15,1% i najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura, a da su ove godine lošiji trendovi.
"Osvrnuo se i na zvanične podatke o broju noćenja u periodu januar-jul ove godine i ukazao na podatak da je ukupan broj noćenja je za 370 hiljada manji nego za istih sedam mjeseci prošle godine. S obzirom na određene podatke o iz lokalnih turističkih organizacija o trendovima u avgustu, velika je vjerovatnoća da će ovo biti druga godina zaredom sa lošijim rezultatima u turizmu koji izuzetno važan sa aspekta uticaja na javne finansije", piše u saopštenju.
<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">Evo malo o ekonomiji jer je to “fokus” vlasti…<br><br>❗️Spoljnotrgovinski deficit za prvih sedam mjeseci ove godine je čak preko 2,1 milijarde eura a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je samo 13,1%, što je niže u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 14,1 odsto.… <a href="https://t.co/b0HS735OD2">pic.twitter.com/b0HS735OD2</a></p>— Boris Mugoša (@BorisMugosa) <a href="https://twitter.com/BorisMugosa/status/1961060993850581227?ref_src=twsrc%5Etfw">August 28, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>
On je istakao i podatak da je u svim vidovima smještaja broj kreveta je za šest godina povećan sa 172 na 195,7 hiljada ili za 13,7 odsto, dok je broj noćenja u poređenju za jul ove godine i 2019. godine smanjen za 5,5 odsto.
"Svi navedeni podaci još jednom ukazuju na neophodnost sprovođenja istinskih strukturnih reformi, diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti. Sa druge strane, insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema. Toliko o čuvenom “fokusu” vlasti na ekonomiju", ističe Mugoša.
KOMENTARI (0)