U noći između subote i nedjelje, 29. marta, prelazimo na ljetnje računanje vremena kada se kazaljke pomjeraju jedan sat unaprijed. I dok jedni tvrde da se time bolje koristi dnevno svjetlo i štedi energija, drugi smatraju da ova praksa više šteti nego što koristi.
Foto: Ilustracija/ Pixabay
Daylight saving time se u Evropi primjenjuje već decenijama.Praksa je uvedena početkom 20. vijeka kao mjera za uštedu energije i bolje korištenje dnevne svjetlosti. Iako se zadržala do danas, sve je više rasprava o tome da li ona i dalje ima smisla u modernom načinu života, a tema njenog ukidanja ponovo je aktuelna nakon brojnih istraživanja i anketa u kojima većina građana kaže da im promjena vremena smeta, posebno zbog uticaja na san, koncentraciju i svakodnevne navike.
Evropska unija je još ranije razmatrala mogućnost da se praksa ukine, ali dogovor o tome da li bi ostalo stalno ljetnje ili zimsko vrijeme još uvijek nije postignut. Zbog toga se satovi i dalje pomjeraju dva puta godišnje.
U javnosti su podijeljena mišljenja — dok jedni smatraju da je promjena vremena zastarjela i bespotrebna, drugi vjeruju da i dalje ima praktičnu korist.
A MI VAS PITAMO
Da li treba ukinuti pomjeranje sata?
Оставити зимско рачунање времена.
Citam komentare x puta kako bi trebalo da bude zimsko racunanje vremena. Ljudi su toliki retardi da ne kapiraju da je nama bitnije da je duzi dan, pogotovo sto smo turisticka zemlja i mnogo je bolje da je duzi dan i zbog plaze, a i zbog skijanja.
KOMENTARI (2)