Koliko puta ste ušli u sobu i osjetili da Vas gomila stvari guši? Ormari puni odeće koju nikada ne nosite, fioke sa „sitnicama“ koje niko ne otvara, suveniri sa putovanja koji samo skupljaju prašinu – sve to nije samo estetski problem. Stručnjaci upozoravaju da nered u domu može postati okidač za ozbiljna psihička stanja i da ono što zovemo „vizuelni haos“ zapravo hrani naš stres i anksioznost

Foto: Ilustracija/ Pexels

„Nered stvara zatvor za emocije“

Psihoterapeutkinja dr Kejti Barž objašnjava da stara izreka „uredan dom, miran um“ ima naučno utemeljenje.

„Šta ste skloniji stresu i anksioznosti, veća je vjerovatnoća da će Vaš dom biti pretrpan stvarima – a onda taj nered dodatno pojačava stres. To je začarani krug: stres stvara nered, a nered stvara stres“, ističe ona.

Prema njenim riječima, naš mozak nered doživljava kao vizuelnu buku – zbog čega je teže fokusirati se, opustiti i donositi odluke. Rezultat je tzv. „decision fatigue“ – mentalni umor od bezbroj sitnih odluka poput „da li da očistim ovaj kutak“ ili „gdje da odložim ovu stvar“.

 Kada dom postane muzej prošlosti

Domovi su često prepuni suvenira, garderobe koju više ne nosimo, starih udžbenika, pa čak i sitnica koje čuvamo „za svaki slučaj“. Iako nam se čini utješno da nas okružuju predmeti koji podsjećaju na prošlost, istraživanja pokazuju da takva okolina može imati štetne posljedice.

Studija Univerziteta UCLA iz 2009. godine otkrila je da žene koje žive u zatrpanim domaćinstvima imaju viši nivo kortizola, hormona stresa, u poređenju sa onima koje žive u urednijem prostoru.

Zašto je teško baciti nepotrebne stvari?

Razlozi za gomilanje su različiti: sentimentalna vrijednost, osjećaj krivice jer je novac potrošen na nekorišćene predmete, ili nada da će „jednog dana zatrebati“.
Posebno je teško porodicama sa djecom – dok klinci prerastu odjeću i igračke, roditelji se suočavaju sa novim talasom nereda.

Dr Barž dodaje da je u najekstremnijim slučajevima riječ o poremećaju poznatom kao sindrom gomilanja (hoarding), kada dom postaje gotovo neupotrebljiv zbog nagomilanih stvari. Često je uzrok u djetinjstvu – nedostatak pažnje ili traume koje ljudi kasnije pokušavaju da „zaliju“ predmetima.

Kako početi oslobađanje?

Dr Barž savjetuje: „Ne pokušavajte sve odjednom. "Krenite od jedne fioke ili jednog kutka. Kada pokušamo da savladamo cijelu kuću, osećaj preplavljenosti nas zaustavlja.“

Sličan savjet daje i stručnjakinja za organizaciju Ingrid Janssen:

„Život u neredu znači stotine sitnih odluka svakog dana. To iscrpljuje i vezuje Vas za prošle verzije sebe. Oslobađanje prostora zapravo znači oslobađanje uma.“

Nered kao ogledalo emocija

Popularne emisije poput „Hoarders“ ili „Britain’s Biggest Hoarders“ privukle su milione gledalaca upravo zato što pokazuju koliko predmeti mogu imati duboku emotivnu vrijednost. Ono što nekome izgleda kao gomila „đubreta“, za vlasnika može biti simbol ljubavi, sećanja ili utehe.

Ali, stručnjaci naglašavaju da prava ljubav i sjećanja nisu u predmetima, već u ljudima i iskustvima. Zato je čišćenje doma zapravo proces oslobađanja – ne samo od viška stvari, već i od emocionalnog tereta.

 Uklanjanje nereda nije samo praktično – ono direktno utiče na Vaše mentalno zdravlje, rutine i osjećaj mira. Više prostora u kući znači više prostora u glavi. A to vodi ka manje stresa, boljoj koncentraciji i većem osjećaju slobode.