Misija MMF nakon posjete Crnoj Gori procijenila je da će fiskalni deficit države porasti sa 2,9 procenata BDP-a iz 2024. na 3,5-3,7 procenata BDP-a ove godine. Bez svježih mjera kojima bi se ograničila potrošnja i povećali prihodi, prognoza je da će fiskalni deficit nastaviti da postepeno raste, prebacujući 4 procenta BDP-a do 2030. godine.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Programi Evropa sad 1 i 2 ostvarili su značajan napredak u formalizovanju "zarada na ruke" (neprijavljane isplate radnicima u gotovini). Procjenjuje se da su ovi programi generisali do jedne trećine povećanja formalne zaposlenosti u periodu 2021-2024. Poboljšala se i finansijska inkluzija, kako je smanjenje „zarada na ruke“ povećalo pristup potrošačkim kreditima, ocijenjeno je između ostalog, u završnoj izjavi preliminarnih nalaza zaposlenih MMF-a na kraju zvanične posjete Crnoj Gori.

Kako su naglasili u MMF-u da bi Crna Gora povećala svoj proizvodni kapacitet, a da pritom ne povećava dug kroz dodatno zaduživanje, treba da privuče prilive kapitala kroz veće strane direktne investicije (SDI).

"Nadležni organi su preduzeli ohrabrujuće korake kako bi nadomjestili pad (prihoda od) doprinosa za socijalno osiguranje od usvajanja Evropa sad 2.0 (koji smo mi procijenili na 1,6 procenata BDP-a). One uključuju promjene PDV-a, akciznih poreza i naknada od igara na sreću. Čak iako bi ove mjere u potpunosti nadomjestile pad kod [prihoda od] doprinosa za socijalno osiguranje, nije jasno da li će one biti adekvatne u budućnosti. Stoga se nadležnim organima savjetuje da implementiraju svježe mjere kako bi obuzdali rashode i povećali prihode. Ako bi to uradili, to bi takođe pomoglo da se fiskalna pozicija uskladi sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore (kojim se zahtijeva da deficiti ne prelaze 3 procenta BDP-a i da javni dug ne bude veći od 60 procenata BDP-a). Dodatno, ovo bi bilo konzistentno sa aspiracijama Crne Gore da se pridruži eurozoni nakon pristupanja Evropskoj uniji, koje je ciljano za 2028", navode u izvještaju.

Preporučuju da nadležni organi imaju za cilj izbalansirani primarni budžet, a to mogu postići ograničenjem stope rasta ukupnog fonda zarada javnog sektora; pažljivom eliminacijom neproduktivnih poreskih izuzeća i uštede očekivane prilive prihoda koji će nastati od davanja koncesije za modernizaciju i upravljanje aerodromima u zemlji. Ipak, dodaju, nakon tri naredne godine, ove mjere neće više biti dovoljne kako bi se postigao izbalansirani primarni budžet.

"Do 2035. godine, Crnoj Gori će biti potrebno dodatnih prihoda u iznosu od 5-6 procenata BDP-a kako bi pokrila pritiske na strani potrošnje koji proizilaze iz starenja stanovništva, preuzetih obaveza koje se odnose na odbranu i klimatskih promjena. Prikupljanje tih resursa će zahtijevati, između ostalog, reformu državnog službeničkog sistema i sveobuhvatnu reviziju njegove veličine i strukture zarada", navode u izvještaju.

Unaprijeđenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i operecionalizacija nezavisnog fiskalnog savjeta predstavljaju trenutne prioritete.

Klimatske promjene imaju značajne ekonomske implikacije. Crna Gora je jako izložena rizicima koji su povezani sa klimatskim promjenama – uključujući suše, šumske požare i poplave – dok s druge strane povećanje broja stanovnika u glavnom gradu i primorskom regionu pojačava pritisak na vodene resurse. Prilagođavanje na ove rizike će zahtijevati investicije u infrastrukturu koja je otporna na klimatske promjene.

"Faza ekonomskog oporavka nakon pandemije je sazrela. Ekonomija se proširila u prosjeku za nekih 9 procenata tokom perioda 2021-2023. Ovaj snažan oporavak je pokrenut izrazitim skokom međunarodnog turizma, prilivom migranata iz Rusije i Ukrajine, kao i mjerama fiskalnog podsticaja. Međutim, ekonomski rast je došao na umjereni nivo na 3,2 procenta u 2024. godini, a posljednji podaci ukazuju na to da se kreće oko istog nivoa u prvoj polovini 2025. Ovi trendovi upućuju na to da je ekonomija sada konvergirala ka svom produktivnom potencijalu. Kao što se vidi i u drugim djelovima regiona, inflacija sada ima uzlazni trend, djelimično podstaknuta rastućim bruto zaradama. Nakon oštrog pada sa vrhunca koji je iznosio 13 procenata u 2022. godini na samo 1 procenat u septembru 2024, ukupna inflacija se povećala na 4,6 procenata u avgustu 2025, dok je bazna inflacija (isključujući kretanje cijena hrane i energije) bila na 3,7 procenata", navode u izvještaju.

Projektovano je da će rast ostati oko trenutnih nivoa u srednjoročnom periodu, dok će se inflacija postepeno smirivati. Na osnovu njihovih projekcija iz osnovnog scenarija, ekonomski rast je projektovan na 3,2 procenta u 2025. godini, u velikoj mjeri zasnovan na preliminarnim indikacijama umjerene ljetnje turističke sezone. U ovom trenutku se predviđa da će rast u periodu od 2026-2030. ostati na sličnim nivoima. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati povišena ove godine, sa mjesečnim prosjekom od 4 procenta, usporavajući prema 2 procenta na srednji rok.

"Fiskalni pritisci se postepeno povećavaju. Mi projektujemo da će fiskalni deficit opšteg nivoa države porasti sa 2,9 procenata BDP-a iz 2024. na 3,5-3,7 procenata BDP-a ove godine. Bez svježih mjera kojima bi se ograničila potrošnja i povećali prihodi, prognoza u osnovnom scenariju je da će fiskalni deficit nastaviti da postepeno raste, prebacujući 4 procenta BDP-a do 2030. godine. Ovo je uglavnom zbog toga što će dugoročni rashodi za socijalno staranje (zdravstvo i penzije) biti pod pritiskom starenja stanovništva, dok su se i obaveze za vojnu potrošnju takođe povećale. Projektuje se da će odnos duga i BDP-a postepeno rasti na oko 65 procenata BDP-a do 2030. godine, kako budu rasli fiskalni deficiti", objašnjavaju u dokumentu.

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Srikant Sešadri, posjetila je Podgoricu tokom perioda od 15. do 26. septembra i sastala sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, ministrom finansija Novicom Vukovićem, guvernerkom Centralne banke Irenom Radović, kabinetom predsjednika Vlade, poslanicima Skupštine, državnim zvaničnicima, predstavnicima privatnog i finansijskog sektora, akademskom i diplomatskom zajednicom.