Mladi u Crnoj Gori najčešće se osamostaljuju tek u kasnim dvadesetim ili ranim tridesetim godinama, pokazuju podaci Eurostata. Oko 60 odsto mladih živi s roditeljima do 34. godine, pri čemu se djevojke u prosjeku ranije odlučuju na samostalan život nego muškarci.

Foto: Ilustracija/Pexels.com (kolaž)

Podaci MONSTAT-a iz 2023. godine pokazuju da Crna Gora ima 623.633 stanovnika, dok se u periodu od 2011. do 2023. iz zemlje odselilo oko 94.000 ljudi, što predstavlja ozbiljan demografski izazov.

„Osnovni preduslovi za osamostaljivanje mladih ostaju stabilno zaposlenje i mogućnost rješavanja stambenog pitanja. Većina mladih i dalje živi s roditeljima jer ne može da priušti samostalan život, dok mnogi nastoje da uštede u nadi da će u budućnosti obezbijediti sopstveni prostor“, objašnjava demograf Miroslav Doderović za portal Kolektiv.me.

KAD OSTATI KOD KUĆE POSTANE NORMA

Kako je kazao, riječ je o začaranom krugu.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

“Mladi rade na određeno vrijeme, nemaju kreditnu sposobnost, te su onemogućeni da kupe ili iznajme stan po realnim uslovima. Podgorica, kao glavni ekonomski centar, ipak nudi više prilika za zapošljavanje i osamostaljivanje od ostatka države“, objašnjava.

Produženo stanovanje s roditeljima u Crnoj Gori, ima i ekonomske i kulturne uzroke.

„Kao dio mediteranskog kulturnog prostora, Crna Gora njeguje čvrste porodične veze, što doprinosi sporijem procesu osamostaljenja. Ipak, glavni razlozi ostaju ekonomske prirode – visoka stopa nezaposlenosti, nesigurni ugovori o radu, nedostatak stambene politike za mlade i opšti pad životnog standarda“, ističe Doderović.

On ukazuje i na psihološke i socijalne aspekte: produženo zajedničko stanovanje može dovesti do porodičnih konflikata i reprodukcije tradicionalnih rodnih uloga – muškarci se rjeđe uključuju u kućne poslove, dok žene rjeđe učestvuju na tržištu rada.

EFEKAT “MOJE DIJETE”

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Slične izazove potvrđuju i iz NVO Mladiinfo Montenegro, koji navode da je najčešći uzrok ekonomske prirode.

„Kirije su sve skuplje, a nije lako sa malo radnog iskustva naći posao koji pokrije i kiriju, i račune, i hranu. Puno je lakše biti sa roditeljima, jer se može duže tražiti posao i usavršavati vještine“, objašnjavaju iz pomenute NVO.

Takođe, prema njihovim riječima, i kulturni aspekti utiču na osamostavljivanje.

„Postoje situacije gdje roditelj nesvjesno otežava samostalan život, zadržavajući pristup 'moje dijete' čak i kada ono odraste.“

SJEVER PRAZNI, JUG PRIVLAČI

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Depopulacija sjevernih područja Crne Gore postala je masovna pojava, dok jug bilježi rast populacije.

.„Mladi sa sjevera odlaze zbog nedostatka ekonomskih prilika i propadanja industrijskih kapaciteta. Podgorica i primorje postali su glavni imigracioni centri, dok opštine sa sjevera bilježe starenje i smanjenu sposobnost demografske obnove“, ističe Doderović.

Iz NVO Mladiinfo Montenegro, napominju da mnogi mladi idu da studiraju van svog grada ili države, te ranije počinju samostalan život, ali se nakon završetka studija često vraćaju roditeljima.

„Obično tek u tridesetim godinama kreću da grade svoju porodicu. Situacija je ipak bolja iz godine u godinu – nove generacije ranije počinju da rade i traže samostalnost“, objašnjavaju.

Ekonomija i stambeni uslovi igraju ključnu ulogu.

Doderović ističe da probni rad bez naknade i poslovi van struke, otežavaju sticanje iskustva i finansijske stabilnosti.

„Neophodno je uvesti sistemske, dugoročne mjere – subvencionisanje kamata, izgradnju neprofitnih stanova, podršku mladim roditeljima i podsticaje za zapošljavanje u lokalnim sredinama“, kaže on.

OD OBEĆANJA DO STVARNOSTI:  VELJE BRDO I MLADI

Foto: YouTube screenshot/Vlada Crne Gore, arhiva

Doderović komentariše i državne programe stambene podrške:

„Projekti poput Veljeg brda imaju ograničen domet i ne predstavljaju dio šire strategije javne stanogradnje. Potrebno je uspostaviti nacionalni program javno-kooperativnog stanovanja namijenjen mladima, po uzoru na modele iz drugih evropskih zemalja.“

On dodaje da bez sistemskih mjera, kasno finansijsko i stambeno osamostaljivanje mladih negativno utiče na ekonomski rast i demografske tokove.

PODRŠKA MLADIM IZVAN DRŽAVNOG SEKTORA

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Iz NVO Mladiinfo Montenegro, detaljno opisuju svoje programe podrške mladima:

„Kroz naše programe trudimo se da osnažimo mlade i povećamo njihovu zapošljivost. Program m!M KOMPAS obuhvata besplatnu karijernu orijentaciju, pomoć pri pisanju CV-ja i motivacionih pisama, povezivanje s mentorima i praktične obuke (min. 80 sati; uživo ili hibridno), uz monitoring i evaluaciju. Takođe, omogućavamo obuke i iskustva kroz Erasmus+ program, kako ovdje tako i van Crne Gore.“

Iz ove NVO ističu da nove generacije mladih ranije prepoznaju vrijednost samostalnosti i slobode, ali da bez sistemskih mjera podrške ekonomski i kulturni faktori i dalje usporavaju proces osamostaljivanja.

Produženo zajedničko stanovanje mladih s roditeljima u Crnoj Gori rezultat je kombinacije ekonomskih, kulturnih i sistemskih faktora.

Dok stručnjaci pozivaju na dugoročne državne mjere i strategije stanovanja, civilni sektor pruža praktične programe osnaživanja i zapošljavanja, koji mladima pomažu da ranije i stabilnije započnu samostalan život.

„Neophodno je uvesti sveobuhvatne i dugoročne mjere koje će mladima omogućiti sigurnost, stabilnost i planiranje budućnosti u sopstvenoj zemlji“, zaključuje Doderović, dok NVO dodaje da je edukacija, mentorstvo i pristup radnim iskustvima ključ za stvarnu promjenu.

Piše: Višnja Cvetković