Elektroprivreda Crne Gore prolazi kroz najintenzivniji investicioni ciklus u svojoj novijoj istoriji. U fokusu su projekti koji istovremeno garantuju energetsku sigurnost, dekarbonizaciju i ekonomski rast. Nedavno su svečano otvoreni radovi na geološkim istraživanjima za potrebe izgradnje HE „Kruševo“, a potpisan je i važan Memorandum o razumijevanju sa renomiranom kompanijom E2S Power, kojim se predviđa mogućnost zajedničkog rada na primjeni naprednih tehnologija koje će omogućiti efikasnije korišćenje energije i smanjenje emisije CO₂. O tome, ali i o novim tehnologijama, izazovima i viziji EPCG u narednim godinama, govori izvršni direktor Ivan Bulatović.

 

Foto: EPCG

EPCG je ušla u snažan investicioni ciklus. Koji su, po Vama, ključni projekti koji će obilježiti naredni period?

Prije svega, važno je istaći da je EPCG danas kompanija koja vodi proces energetske tranzicije Crne Gore u punom kapacitetu. Naš investicioni plan obuhvata čitav niz projekata – od ekološke rekonstrukcije, preko razvoja novih hidro, vjetro i solarnih kapaciteta, do inovativnih sistema za skladištenje energije. Crna Gora će, do kraja godine, biti bogatija za skoro 200 MW novih izvora čiste zelene enrgije. Takav trend nas očekuje i u narednim godinama.

Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja ostaje najzahtjevniji i najteži projekat koji je EPCG ikada realizovala. Započet 2019. godine, bez jasne vizije i sa loše definisanim ugovorima i velikim manjkavostima, više puta je odgađan. Današnji menadžment donio je odlučnost da projekat privede kraju. Radovi se odvijaju planiranom dinamikom, uz brojne tehničke izazove koje uspješno prevazilazimo. Rok za ponovno puštanje u pogon elektrane je 15. novembar 2025. godine, a uslađivanje parametara sistema sa ekološkim standardima trajaće do sredine sljedeće godine u skladu sa potpisanim ugovorom.

Paralelno s tim, projekat Toplifikacije Pljevalja napreduje po planu. Ono sto su građani Pljevalja sanjali godinama konačno se privodi kraju. Prva faza, koja je u ingerenciji EPCG, uspješno je završena, a građani konačno vide trasu cijevi od termoelektrane do grada. U toku je priprema tendera za drugu fazu, čime EPCG pokazuje punu posvećenost ekološkom i društvenom razvoju Pljevalja.

Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja; Foto: EPCG

Pominjete hidroenergetske potencijale – gdje se trenutno nalaze ključni novi projekti u toj oblasti?

Jedan od projekata na koji sam posebno ponosan je početak istražnih geoloških radova na HE Kruševo, snage 70 MW. To je, zapravo, početak izgradnje nove hidroelektrane, jednog od višedecenijskih snova EPCG i države Crne Gore. U tom kontekstu, važno je pomenuti strateško partnerstvo sa francuskim EDF-om, na osnovu međudržavnog, G2G ugovora između Crne Gore i Francuske.

Takođe, raspisan je tender za tunel Krupac–Slano, čime se nakon više od 20 godina ponovo pokreće proces dodatne valorizacije sistema HE Perućica. Do kraja godine očekujemo izbor izvođača, a to je važan korak ka povećanju efikasnosti najstarije hidroelektrane u zemlji.

Završena je potpuna rekonstrukcija HE Piva, uključujući ugradnju novog transformatora, uz podršku KfW banke, a nakon gotovo tri godine van pogona ponovo je aktiviran i vraćen u upotrebu agregat koji je zbog havarije bio van pogona.

U HE Perućica do kraja novembra potpisujemo ugovor za izvođenje radova na ugradnji   osmog agregata, snage 58,5 MW, višedecenijskog sna u EPCG, čime će snaga elektrane biti povećana sa 307 MW na 365 MW. Paralelno sa tim,obnovljeni su svi agregati osim agregata A5, čija je rekonstrukcija planirana za 2027. godinu. Kompletnu rekonstrukciju HE Perućica, zajedno sa nabavkom osmog agregata, podrzala je KFW banka.

Ne manje važno, završena je i rekonstrukcija malih HE Podgor i Rijeka Crnojevića, a projekat valorizacije voda iz Liverovića, koji smo realizovali ove godine, već donosi dodatnih 20 GWh proizvodnje godišnje ili, izraženo u novcu, 2 miliona eura.

Šta je sa razvojem vjetro i solarnih kapaciteta – vidimo da se EPCG sve snažnije pozicionira i u toj oblasti?

Tačno. Vjetropark Gvozd 1 ulazi u završnu fazu. Počinje transport opreme na lokaciju, što potvrđuje da ovaj projekat uspješno privodimo kraju. Realizuje se u saradnji sa EBRD, a očekujemo da krajem ove godine Gvozd 1 bude priključen na mrežu.

Paralelno radimo i na projektu Gvozd 2, proširenju snage za dodatnih 21 MW, koji će biti na mreži sredinom sljedeće godine. I za ovaj projekat su obezbijeđena sredstva EBRD-a.

Transport opreme za VE Grozd; Foto: EPCG

Kada je riječ o solaru, kroz projekat 5000+ instalirano je preko 80 MW kapaciteta preko naše ćerke firme Solar gradnja, koja posluje stabilno i isključivo tržišno. Tu su i projekti na Kapinom polju – L1, L2, B1, B2 i Vrtac – ukupne snage preko 50 MW, od čega će 20 MW biti priključeno do kraja godine.

U okviru Željezare Nikšić realizujemo solarne elektrane ukupne snage 30 MW, od čega će 10 MW biti priključeno do kraja 2025. godine. To je primjer uspješne sinergije industrije i energetike – gdje EPCG obezbjeđuje infrastrukturu i stabilnost, a Željezara dobija konkurentnu, čistu energiju. Moram napomenuti da imamo mogućnost da, sa našim ćerkama kompanijama, gradimo solarne elektrane po principu „ključ u ruke“, što znači da smo u prethodnom periodu u potpunosti ovladali svim radovima na izgradnji foto-naponskih sistema.

Spomenuli ste i uvođenje savremenih tehnologija. Gdje se EPCG nalazi na tom planu?

Nedavno je pokrenuta javna nabavka za BESS baterijska postrojenja snage 2x30 MW, sa trajanjem punjenja od 4 sata. To je značajan korak u modernizaciji sistema i boljoj valorizaciji energije iz sunca i vjetra. EPCG očekuje pozitivne stavove Ministarstva energetike i Ministarstva finansija o ponovnom pokretanju tendera za BESS odmah nakon što se pusti u rad TE "Pljevlja".

Takođe, razmatramo i mogućnost da, u saradnji sa Vladom Crne Gore i partenrom iz Japana, pokrenemo i proizvidnju baterijskih sistema u Crnoj Gori, za domaće, ali i za tržište kompletne Evrope.

Veoma važno, u okviru inovacija radimo na projektu E2S – baterijskih skladišta za proizvodnju pare, čime bi se značajno smanjile emisije CO₂ u Pljevljima. Svjedočili ste potpisvanju Memoranduma o razumijevanju sa švajcarskom kompanijom E2S, uz prisustvo premijera Spajića. U pitanju je potencijalno velika prekretnica u energetskoj tranziciji tog grada i ukupnoj zelenoj agendi države Crne Gore. Ideja je da se ova baterijska skladišta za tržište zapadne Evrope proizvode u Željezari Nikšić.

Takođe, ističem ideju plutajuće solarne elektrane SE Slano snage 40 MWp, koja se razvija zajedno sa francuskom kompanijom Akuo, te projekat nadstrešnica sa solarnim panelima i punjačima za električna vozila, u saradnji sa Glavnim gradom.

SE Kapino polje; Foto: EPCG

Na koji način se EPCG transformiše iznutra – u smislu digitalizacije, poslovne efikasnosti i odnosa prema zaposlenima?

Kompanija se sistematski modernizuje. Od 1. januara 2026. godine EPCG prelazi na poslovanje bez papira (DMS), čime postajemo prva velika državna kompanija u Crnoj Gori koja potpuno digitalizuje interne procese.

Pokrećemo novi web sajt i inoviranje aplikacije za potrošače, a, paralelno sa tim se implementira nadogradnja Oracle informacionog sistema i razvija novi dispečerski centar u Direkciji za upravljanje energijom.

Posebno ističem inicijativu EPCG za izgradnju data centra na prostoru Željezare Nikšić, koji bi bio namijenjen potrebama cjelokupnog energetskog sektora, u saradnji sa CEDIS-om i CGES-om. Riječ je o projektu od strateškog značaja koji bi omogućio digitalnu transformaciju i sigurnije upravljanje energetskim podacima, a istovremeno privukao značajno interesovanje inostranih partnera za zajedničku izgradnju i razvoj modernog data centra koji bi Crnu Goru pozicionirao kao regionalno čvorište za energetsku digitalnu infrastrukturu.

Broj zaposlenih je racionalizovan, kontinuirano se radi na smanjenju istog. Konkretno, za dvije godine smanjili smo taj broj za 100, a novi kolektivni ugovor potpisan je u dijalogu i punom razumijevanju sa sindikatom. Sprovodimo i program obuka zaposlenih, jer tehnološke promjene moraju pratiti razvoj kompetencija.

Dodatno, elektrifikujemo vozni park – do sada je nabavljeno 11 električnih vozila, a plan je da do 2027. EPCG ima potpuno elektrifikovan vozni park.

Pominjete inovacije i nove koncepte poslovanja – šta su prioriteti u tom dijelu?

Uz pomenute projekte skladištenja energije i digitalizacije, radimo i na uspostavljanju call centra za sve kompanije u okviru EPCG grupe, koji će građanima omogućiti da na jednom mjestu dobiju sve potrebne informacije iz energetskog sektora.

Razvijamo platformu Energy Flux – alat za online praćenje ukupne proizvodnje i potrošnje električne energije u Crnoj Gori u realnom vremenu. To je primjer kako EPCG postaje transparentna i tehnološki napredna kompanija. Svaki građanin imaće uvid u realnom vremenu o trenutnoj proizvodnji, potrošnji, uvozu električne energije i slično.

U saradnji sa međunarodnim partnerima analiziramo i mogućnosti saradnje na projektima LNG proizvodnje i inovativnih oblika osiguranja od padavina, kako bismo dodatno smanjili zavisnost od hidroloških uslova.

SE Željezara: Foto: EPCG

EPCG sve češće ostvaruje međunarodna partnerstva. Koliko su ona važna za dalji razvoj kompanije?

Izuzetno važna. Vlada Crne Gore priprema uredbu koja otvara mogućnost za nova strateška partnerstva.

Saradnja sa francuskim EDF-om i Akuo, kao i sa norveškom kompanijom NTE, potvrđuje da EPCG postaje prepoznat partner i na evropskom tržištu. Pored toga, kroz zajedničku firmu Zeta Energy realizujemo prvu investiciju EPCG van granica Crne Gore – na prostoru Norveške. Riječ je o izgradnji male hidroleketrane na prostoru Norveške,koja predstavlja veliki iskorak kad je u pitanju strategija budućeg razvoja EPCG.

Sve to pokazuje da EPCG više nije samo nacionalna elektroprivreda, već regionalni i evropski energetski igrač.

Kada govorimo o domaćim obavezama – kako napreduju projekti koji se odnose na lokalne zajednice i naslijeđene obaveze kompanije?

Posebno bih izdvojio realizaciju ugovora po osnovu obaveza izgradnje HE Piva prema opštini Plužine. Nakon decenija čekanja, konačno se realizuju projekti ukupne vrijednosti oko 11 miliona eura. To je primjer odgovornog odnosa prema lokalnim zajednicama i zatvaranja naslijeđenih obaveza.

Takođe, u toku je treći tender za izgradnju male HE Otilovići, kao i priprema projekata koji se odnose na dodatnu valorizaciju voda i infrastrukture.

EPCG je u prethodnom periodu pokrenula i niz javnih poziva. Šta su njihovi ključni efekti?

Istina. Javni pozivi se pokreću kako bi se EPCG, kroz ostvarivanje privatno-javnih partnerstava, razvijala na svim poljima.

Javni poziv za zakup Željezare Nikšić nije prošao očekivano zbog neispunjenja obaveza zakupca, ali to nije zaustavilo našu namjeru da revitalizujemo tu lokaciju sa svim gore navedenim projektima.

Planiramo pokretanje i javnog poziva za otkup projekata iz oblasti OIE, za one koji već imaju građevinsku dozvolu. To je velika prilika za EPCG da ubrza energetski prelazak Crne Gore na obnovljive izvore i da, kroz partnerstvo sa privatnim sektorom, proširi portfolio proizvodnih kapaciteta.

U posljednje vrijeme česti su komentari i napadi na poslovanje EPCG. Kako to tumačite i kakav je Vaš stav po tom pitanju?

Ovo je slobodna zemlja i svako ima pravo da komentariše, iznosi mišljenje i zauzima stav o pitanjima od javnog interesa, pa tako i o poslovanju EPCG. Međutim, kao neko ko je dugo u energetici, odgovorno tvrdim da u tim napadima nema stvarne stručne osnove te da su oni često vođeni političkim kalkulacijama, ličnim interesima i kratkoročnim agendama pojedinaca i grupa. Energetika je kompleksan sistem koji traži razumijevanje činjenica, ekonomskih zakonitosti i dugoročnih procesa, a ne brze ocjene i populističke poruke.

EPCG danas posluje odgovorno, transparentno i pod punim nadzorom državnih institucija, revizora i međunarodnih partnera. Naši rezultati su mjerljivi i dostupni javnosti – od ulaganja i novih projekata, do društvene odgovornosti i finansijskih pokazatelja. Mi na kritike odgovaramo djelima, rezultatima i projektima koji mijenjaju energetsku sliku Crne Gore.

Vjerujem da će, protokom vremena, društvo sazrijevati i da ćemo doći do nivoa na kojem će zajednički interes – stabilan energetski sistem, razvoj i održiva budućnost – biti važniji od bilo čijih partikularnih ciljeva. Naš zadatak je da ostanemo posvećeni tom cilju, bez obzira na dnevne pritiske, i da radimo u interesu građana i države, što i činimo svakodnevno.

Društvena odgovornost je važan segment svake velike kompanije. Kako je EPCG danas definiše?

U minulom periodu smo podigli nivo saradnje sa ključnim činiocima iz domena prosvjete, nauke, kulture, zdravstva, socijalnog staranja, sporta i drugih društveno relevantnih oblasti. U fokusu su nam, naravno, nacionalni sportski savezi, kao posebno važan brend naše države, a u tekućoj godini smo samo za zdravstvo opredijelili blizu 300.000 eura. Podrška nauci, kako kroz donacije najvećim jedinicama Univerziteta Crne Gore, tako i putem razvoja naše Fondacije „Dobrilo Gačević“, ukazuje na to da smo snažno posvećeni unapređenju ključnih segmenata društva – onih koji neposredno utiču na kvalitet života građana, razvoj znanja, očuvanje kulture i zdravlja, kao i stvaranje pravednijeg i solidarnijeg okruženja u kojem energetski sektor ima odgovornu i aktivnu ulogu. Istovremeno, to je primjer i svim drugim privrednim akterima da se kroz ovakav pristup ne samo doprinosi razvoju društva, već i vraća dug zajednici u okviru koje se posluje – jer EPCG nije izolovan ni samodovoljan sistem, već kompanija koja posluje i postoji za dobrobit zajednice u kojoj djeluje.

Kakav je Vaš lični pogled na budućnost EPCG i ulogu koju kompanija treba da ima u razvoju Crne Gore?

Za mene je EPCG mnogo više od kompanije – to je simbol povjerenja, kontinuiteta i zajedničkog rada generacija koje su gradile energetski sistem Crne Gore. Na toj tradiciji gradimo novu, modernu EPCG, koja vjeruje u znanje svojih ljudi, u moć tehnologije i u snagu domaćih potencijala.

Vjerujem da uspjeh ne dolazi preko noći, već kroz jasnu viziju, timsku odgovornost i spremnost da se donose odluke koje dugoročno mijenjaju stvari. Zato mi je posebno važno da EPCG ostane primjer da državna kompanija može biti moderna, efikasna, profitabilna i društveno odgovorna – i da ono što radimo svakog dana ima smisla za građane i zajednicu u kojoj živimo.

Naš cilj je jednostavan: da energija koju proizvodimo ne pokreće samo privredu, već i vjeru ljudi da Crna Gora može i mora napredovati.