U samo četiri godine rada, Fond za inovacije Crne Gore postao je simbol novog talasa preduzetništva i kreativnosti u zemlji. Od skromnog početka do uloge krovne institucije crnogorskog inovacionog sistema – Fond danas stoji iza 253 finansirana projekta, sa ukupnom vrijednošću grantova od gotovo 10 miliona eura.

Foto: YouTube screenshot/Fond za inovacije Crne Gore

„Udesetostručili smo budžet za samo nekoliko godina, što pokazuje veliko povjerenje države i sve veći broj kvalitetnih projekata spremnih za finansiranje“, poručuju iz Fonda.

Njihova misija je jasna: povezati nauku, privredu i tehnologiju i od ideja stvoriti konkretne rezultate – nove proizvode, usluge i poslovne modele koji jačaju konkurentnost crnogorske ekonomije.

Sve više prijava, sve više ideja

Ako je interesovanje građana i privrede mjerilo uspjeha, Fond ima razloga za zadovoljstvo. Do sada je stiglo više od hiljadu prijava, a trend rasta ne jenjava.

„To jasno govori da inovacioni ekosistem sazrijeva. Svake godine stiže sve više originalnih i primjenjivih ideja, iz najrazličitijih sektora“, objašnjavaju iz Fonda.

Mnoge od tih ideja već su se pokazale uspješnima u praksi – potvrđene su od strane međunarodnih eksperata, a neke su već pronašle put do evropskih tržišta.

IT predvodi – polovina svih inovacija iz digitalnog sektora

Kada se pogleda struktura podržanih projekata, slika je jasna: IT sektor je pokretač inovacija u Crnoj Gori. Više od polovine svih finansiranih projekata – tačnije 53% – dolazi upravo iz oblasti informacionih tehnologija.

„Crna Gora je mala zemlja, ali s velikim digitalnim potencijalom. Naši startapovi i IT timovi danas se ravnopravno takmiče na međunarodnim tržištima“, poručuju iz Fonda.

Pored IT-a, inovacije sve češće stižu i iz oblasti energetike i održive životne sredine (19%), poljoprivrede i prehrambenih lanaca (8%), te zdravstvenog turizma (3%). Riječ je o sektorima koji su prepoznati i u Strategiji pametne specijalizacije Crne Gore (S3), što potvrđuje da Fond djeluje u skladu s razvojnim prioritetima države.

Konkurencija sve jača – samo svaki četvrti projekat prođe selekciju

Interesovanje je veliko, ali konkurencija je oštra. Statistika kaže da tri od četiri prijave ne prođu finalni proces selekcije.

Razlozi su različiti – od nepotpune dokumentacije i neispunjenih formalnih uslova, do činjenice da su drugi projekti jednostavno dobili veći broj bodova.

„Neke ideje nijesu dovoljno razvijene, a ponekad prijave ne dosegnu traženi nivo inovativnosti“, pojašnjavaju iz Fonda.

Zbog toga Fond sve češće organizuje info-dane i online sesije, kako bi budući aplikanti imali jasne smjernice i smanjili broj administrativnih grešaka.

Veliki izazov – previše dobrih ideja, premalo sredstava

Paradoksalno, najveći izazov Fonda nije nedostatak projekata, već upravo suprotno – njihov višak.

„Interesovanje je ogromno. U nekim programima, poput podrške startapovima u ranoj fazi razvoja, broj prijava je čak deset puta veći od broja odobrenih projekata“, kažu iz Fonda.

Kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta, Vlada Crne Gore je u maju 2025. godine odobrila dodatnih šest miliona eura Fondu za jačanje postojećih programa i pokretanje novih, strateški važnih inicijativa.

Pored finansijskih izazova, tu su i administrativni. „Želimo dodatno pojednostaviti procedure prijave i evaluacije, kako bi proces bio što pristupačniji i brži za korisnike“, ističu iz Fonda.

Dijaspora – neiskorišćeni potencijal inovacija

Posebnu pažnju Fond želi posvetiti crnogorskoj dijaspori, koja, iako brojna i stručna, još uvijek nije u potpunosti uključena u inovacione tokove.

„Nemamo posebnu strategiju za ulaganja dijaspore, ali prepoznajemo njen ogroman potencijal. Naši stručnjaci iz inostranstva već učestvuju kao evaluatori i mentori, pomažući domaćim timovima da rastu i internacionalizuju poslovanje“, kažu iz Fonda.

Plan je da se u narednim godinama razrade modeli koji bi omogućili formalnije uključivanje dijaspore u razvoj crnogorskih inovacija.

Evropska i regionalna saradnja kao stub razvoja

Fond za inovacije danas sarađuje s brojnim međunarodnim partnerima – od Evropske unije i UNDP-a, do Svjetske banke, Norveške i Finske.
Kroz programe poput Interreg-a, Erasmus+ i Horizon Europe, Fond pomaže domaćim preduzećima i istraživačima da pristupe evropskim fondovima i međunarodnim mrežama.

„Radimo na jačanju kapaciteta, razmjeni znanja i razvoju zajedničkih projekata koji doprinose digitalnoj i zelenoj transformaciji regiona“, objašnjavaju iz Fonda.

Zahvaljujući partnerstvima i demo danima organizovanim sa institucijama iz regiona, crnogorski startapovi postaju sve vidljiviji i privlačniji za međunarodne investitore.

Vizija 2030: Crna Gora kao zemlja znanja i inovacija

Gledano unaprijed, Fond ima jasnu viziju: Crnu Goru želi vidjeti kao zemlju u kojoj inovacije imaju stvaran uticaj – na privredu, društvo i kvalitet života.

„Cilj nam je da povećamo broj inovativnih kompanija koje mogu rasti, zapošljavati i izvoziti svoje proizvode i znanje“, poručuju iz Fonda.

U narednom periodu poseban fokus biće na GovTech programu – inicijativi koja će omogućiti finansiranje inovativnih rješenja u javnom sektoru i doprinijeti digitalizaciji državne uprave.

„Želimo stvoriti Crnu Goru koja je otvorena, digitalna i konkurentna – zemlju u kojoj se inovacije ne samo razvijaju, već i žive“, zaključuju iz Fonda.