Status izbjeglice u Crnoj Gori tokom prošle godine dobila je 21 osoba, podaci su koje je Evropska komisija za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI) dobila od Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR). U izvještaju objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore navodi se da su od 2007. godine status izbjeglice dobile 144 osobe.

Foto: Ilustracija/AI generated

"Tokom 2024. godine, status izbjeglice dobila je 21 osoba, tokom 2023. taj broj bio je 14, a tokom 2022. devet. Ukupno, od 2007. godine, 144 osobe su dobile status izbjeglice u Crnoj Gori. Izbjeglice dobijaju ličnu kartu, imaju pravo na rad i pristup zdravstvenoj zaštiti. Isto tako, imaju pravo na najmanje dvije godine socijalne pomoći, što se naknadno može produžiti u zavisnosti od ličnih okolnosti i relevantnih razloga", navodi se u izvještaju.

Pojašnjavaju da je predviđeno da izbjeglice, kao i korisnici supsidijarne zaštite, dobiju individualni plan integracije koji obuhvata period od dvije godine i uključuje razne aktivnosti obuke, uključujući časove jezika i izgradnju stručnih vještina, ako je to potrebno.

"Međutim, utisak je da je donedavno ove mjere podrške, kao što su kursevi jezika i socijalna podrška, morao da organizuje UNHCR, jer je vlada propustila da ih sama obezbijedi. Iako je ECRI obaviješten da je vlada sada počela da preuzima barem organizaciju kurseva crnogorskog jezika, očigledno postoji jaka potreba za boljim strukturisanjem ovih kurseva i procedura upisa. ECRI vjeruje da će vlasti to i učiniti", navodi se u izvještaju.

S pozitivne strane, ECRI primjećuje da izbjeglice i korisnici supsidijarne zaštite imaju pravo na spajanje porodice po dobijanju statusa i da za to ne postoje posebni zahtjevi u pogledu visine prihoda ili stanovanja.

ECRI je u izvještaju obradio i podatke o broju lica koja su dobila privremeni status zaštite u Crnoj Gori.

"Od početka ruske agresije protiv Ukrajine u februaru 2022. godine, oko 10.000 Ukrajinaca dobilo je privremeni status zaštite u Crnoj Gori, od kojih je oko 7.000 još uvijek bilo u zemlji u septembru 2024. godine. Ovo je prvi put da je ova vrsta kategorije zaštite aktivirana. Privremena zaštita daje pravo na boravak, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i zaposlenje", navodi se.

Međutim, pojašnjavaju da je delegacija ECRI-ja tokom posjete obaviještena od strane zvaničnika i drugih sagovornika da ukrajinski korisnici privremene zaštite, iako imaju pravo na usluge iz Fonda javnog zdravstva, trenutno nemaju direktan pristup uslugama fonda.

"Nisu postojale zakonske odredbe za odobravanje direktnog pristupa. Pored toga, iako je relevantni zakon izmijenjen, neophodni podzakonski akt još uvijek nije donijet. Vlasti su obavijestile ECRI da će tehnička veza koja može povezati Fond javnog zdravstva sa statusom privremene zaštite uskoro biti uspostavljena, ali precizan datum nije poznat. Doduše, treba istaći da nijednom korisniku privremene zaštite do sada nijesu uskraćene zdravstvene usluge zbog ovog tehničkog problema. Međutim, slučajevi su često morali biti proslijeđeni Crvenom krstu Crne Gore kao „hitni slučajevi“, što je uzrokovalo kašnjenja, komplikacije i neizvjesnost za osobe kojima je bila potrebna medicinska pomoć", navodi se u izvještaju.

ECRI vjeruje da će vlasti što je prije moguće obezbijediti direktan pristup korisnika privremene zaštite Fondu javnog zdravstva i povezanim zdravstvenim uslugama.

Prema informacijama koje je ECRI dobio od kancelarije Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), zahtjev za azil u Crnoj Gori posljednjih godina podnosilo je u prosjeku oko 200 osoba godišnje.

"Iako je broj osoba koje su iskazale početnu namjeru da podnesu zahtjev za azil što je uslov za regulisanje boravka u zemlji i sticanje prava na kratkoročnu pomoć, bio između 1.500 i 8.000 osoba godišnje, samo mali broj osoba na kraju i podnese formalni zahtjev. Procjenjuje se da ostatak nastavlja migraciju duž tzv. balkanske rute ka Zapadnoj Evropi", navodi se u izvještaju.

Izvještaj obuhvata period od kraja 2018. do 19. marta 2025. godine, a objavljen je krajem oktobra 2025. godine.