Nikšić je u posljednjih sedam godina isplatio više od dva miliona eura odštete građanima zbog ujeda pasa. Tako je broj prijavljenih slučajeva 2022. premašio broj dana u godini – 470. Državna revizorska institucija upozorila je gradske vlasti da rade na rješavanju ovog problema kako bi se spriječio veliki odliv novca iz budžeta, piše RSE.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Iz Opštine Nikšić nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) – da li ih zabrinjava isplata miliona eura na ime odštete niti da li sumnjaju da se sistem zloupotrebljava. Iz tamošnjeg Osnovnog tužilaštva za RSE su rekli da “nemaju saznanja da je bilo zloupotreba”.

Daliborka Rešetar iz udruženja Kuća životinja smatra da nedostatak kontrole ostavlja prostor za zloupotrebe: “Broj stvarnih ujeda pasa lutalica nije ni približno velik kao što pokazuju iznosi koje opštine isplaćuju. Često su u pitanju vlasnički psi koji slobodno lutaju, ali se prijavljuju kao psi lutalice.” Gradske vlasti ne snose troškove odštete u slučaju napada vlasničkih pasa, već njihovi vlasnici.

Nije poznato koliko je lutalica na crnogorskim ulicama, ali je u registru kućnih ljubimaca krajem prošle godine bilo oko 33.300 pasa.

Rekordna odšteta Podgorice

Iako nemaju konkretne dokaze, i institucije u Podgorici sumnjaju na zloupotrebe. Iz “Čistoće” poručuju: “Dosadašnje iskustvo, ne samo naše već i susjednih zemalja, navodi da postoje sumnje na zloupotrebe tužbi. Prvenstveno u dijelu nemogućnosti utvrđivanja porijekla psa od kojeg je nastao ujed, odnosno da li je povreda zaista nastupila od ujeda lutalice ili vlasničkog psa.”

Ovo gradsko preduzeće i gradske vlasti zajednički snose troškove odštete za ujede pasa. Tokom deset mjeseci ove godine isplatili su oko 350.000 eura, što je najviše u posljednjih pet godina.

Iz podgoričkog Osnovnog tužilaštva za RSE su kazali da ne postupaju u predmetima mogućih zloupotreba oko odšteta, osim ukoliko postoji osnov sumnje na krivično djelo. “Do sada nijesu formirani takvi predmeti.”

I lovački psi završavaju na ulicama

Problemu doprinosi i to što samo devet od 25 opština ima donijet plan za rješavanje pitanja napuštenih pasa, prema Vladinom izvještaju o realizaciji Nacionalnog programa za kontrolu populacije pasa.

Vlada upozorava da bi, ukoliko se mjere ne sprovedu brzo, problem mogao prerasti u ozbiljan društveni izazov: napušteni i psi bez nadzora predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki rizik, a istovremeno je njihova dobrobit narušena.

Ivan Ivanović iz Uprave za zaštitu hrane, veterinu i fitosanitarne poslove ističe da među napuštenim psima ima i lovačkih: “Ukoliko lovački pas više ne postiže očekivane rezultate, često se dešava da bude prepušten sredini.” Oni predstavljaju poseban rizik u ruralnim područjima, gdje dolaze u kontakt s divljim životinjama i povećavaju mogućnost prenošenja bolesti, naročito bjesnila.

U Crnoj Gori nikada nije potvrđen slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nije ga bilo ni kod životinja. Tome doprinosi obavezna vakcinacija i godišnja distribucija oko 550.000 mamaca sa oralnom vakcinom za divlje životinje.

Ivanović naglašava potrebu većeg angažmana policije, naročito u međugradskom saobraćaju, kako bi se spriječilo prebacivanje pasa iz jedne opštine u drugu.

Gdje je rješenje?

Daliborka Rešetar ističe da je suština problema – neodgovorno vlasništvo: “Pas ne postaje lutalica sam od sebe. Dok se ne sankcionišu oni koji pse napuštaju i dok vlasnički psi slobodno lutaju ulicama, problem se neće riješiti.”

Kao primjer rješenja navodi zemlje EU, koje su problem ujeda riješile prevencijom: obavezno mikročipovanje, kontrolu vlasnika, kažnjavanje napuštanja i kontinuiranu edukaciju. “Kada vlasnik odgovorno postupa, nema ni lutalica ni toliko incidenata.”

Ivan Ivanović ističe da je ključ u dosljednoj primjeni zakona, navodeći skandinavske zemlje kao primjer. Smatra da bi se sredstva koja se sada troše na odštete mogla bolje iskoristiti za izgradnju skloništa – čime bi se problem sveo na minimum.

Izgradnja skloništa u Baru koštala je 540.000 eura, a na Cetinju oko 300.000 eura. Opštine koje nemaju sklonište dužne su da ga izgrade ili da ugovore zbrinjavanje u najbližem registrovanom centru, ali oko trećine opština to još nije učinilo.

Crna Gora nije u predviđenom roku izmijenila Zakon o zaštiti dobrobiti životinja i potvrdila Evropsku konvenciju o zaštiti kućnih ljubimaca – rok je pomjeren za sljedeću godinu.