Crna Gora treba da finalizuje sva preostala imenovanja na visokom nivou, uključujući Ustavni sud, Sudski savjet, Tužilački savjet i Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kao i da u potpunosti implementira preporuke Venecijanske komisije u vezi sa pravosudnim zakonima, koje su ključne za sprovođenje reformi u poglavljima 23 i 24.

Foto: PR Centar

To je saopšteno tokom zaključnih izlaganja u okviru Foruma o vladavini prava 2025, na kojem su govorili Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i Bojan Božović, ministar pravde.

Bečić je rekao da je jačanje institucionalnih kapaciteta, profesionalizacija i modernizacija sektora bezbjednosti jedan od ključnih prioriteta države na putu ka Evropskoj uniji.

„Fokus ostaje na jačanju Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, a Vlada je danas usvojila važan korak u procesu opremanja njihovih novih prostorija“, rekao je Bečić.

Prema njegovom mišljenju, tri su ključna pravca reforme sektora bezbjednosti.

“Na prvom mjestu to su kadrovske reforme, očuvanje iskusnih kadrova, snažna kadrovska injekcija mladih stručnjaka i dosljedno sprovođenje procesa provjere integriteta, poznatog kao veting” , rekao je Bečić.

Dalje operativno-tehnička modernizacija, koju prati “najveće ulaganje u opremu i digitalizaciju u novijoj istoriji MUP-a, uključujući modernu opremu, videonadzor, radare, dronove, biometrijske sisteme i mobilne čitače dokumenata”.

“A treće je normativno usklađivanje, gotovo potpuna usklađenost u okviru poglavlja 24 i nastavak donošenja ključnih zakona”, rekao je Bečić.

Bečić je podsjetio da je Crna Gora postigla visok stepen normativne usklađenosti sa evropskim standardima.

„Prošla godina donijela je 100 odsto realizacije strategija i oko 70 odsto zakonskih projekata. Funkcionalnost institucija i profesionalizam su ključni“, istakao je Bečić.

On je pozvao na nastavak pozitivnog talasa u Skupštini Crne Gore u pogledu izbora i imenovanja kadrova, podsjećajući na nedavne izbore u Centralnoj banci, Tužilačkom savjetu i Senatu DRI.

Bečić je, govoreći o reformi pravosuđa, naglasio potrebu da se ubrzaju sudski procesi i spriječe procesne zloupotrebe.

„Efikasni sudski procesi su potrebni zbog pravde, ali i zbog bezbjednosti. Ne možemo dozvoliti da teška krivična djela ostanu bez pravosnažnih presuda“, istakao je Bečić.

 Ukazao je na napredak u upravljanju migracijama i graničnoj bezbjednosti, navodeći da je broj pokušaja ilegalnih prelazaka granice smanjen za 40 odsto u 2024, a u 2025. godini bilježi se dodatno smanjenje od 16 odsto.

Bečić je najavio izmjene Zakona o strancima koje će, prema njegovim riječima, spriječiti zloupotrebe privremenog boravka i vlasništva nad nekretninama.

“Bezbjednost nema kompromisa i Crna Gora ostaje u potpunosti usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije” , zaključio je Bečić.

Ministar pravde Bojan Božović, je naglasio da institucije već očekuju nove preporuke Venecijanske komisije u vezi sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i da nema razloga da se odlaže njihova ugradnja u nacrt zakona.

“U potpunosti smo posvećeni ispunjenju preporuka Venecijanske komisije i Evropske komisije, a sve obaveze koje se odnose na zakone i akte iz nadležnosti Ministarstva će biti realizovana najskorijem roku”, rekao je Božović.

Prema njegovim riječima, predstojeće obaveze podrazumijevaju snažniju koordinaciju između Ministarstva pravde i drugih institucija, posebno u dijelu sprovođenja Strategije reforme pravosuđa.

“To uključuje i usvajanje preostalih etičkih kodeksa, organizaciju dodatnih obuka i realizaciju svih aktivnosti predviđenih strateškim dokumentima“, istakao je Božović.

Prema njegovom mišljenju, poseban značaj je u obezbjeđenju političke stabilnosti i sinhronizovanog djelovanja institucija, a kako je kazao “upravo takav pristup omogućio je uspješno usvajanje IBAR zakona i pratećih akata”.

„Uvjeren sam da ćemo, uz dobru saradnju Vlade, Skupštine i ostalih institucija, uspješno realizovati jasne zadatke koji su pred nama. Evropska komisija je u svom pismu detaljno navela očekivanja i obaveze, a mi smo odlučni da ispunimo sve što je potrebno kako bismo do kraja 2026. godine zatvorili preostala pregovaračka poglavlja“, rekao je Božović.

On je naglasio da ispunjavanje preporuka ne znači da će sistem postati savršen, ali da je važno poslati jasnu poruku da vladavina prava funkcioniše i da se kontinuirano unapređuje.

„Moramo jasno pokazati i domaćoj i međunarodnoj javnosti da smo se kao političari u potpunosti udaljili od bilo kakvog oblika pritiska na pravosuđe. Naš cilj je da stvaramo bolje uslove za rad sudija, tužilaca i svih zaposlenih u pravosuđu, jer profesionalan i nezavisan sistem pravde je temelj napretka države“, poručio je ministar.

Božović je dodao da Ministarstvo pravde ostaje servis pravosuđu, i naglasio da se konkretnim predmetima bave nadležne institucije, dok je odgovornost Ministarstva da obezbijedi ambijent u kojem profesionalci mogu nesmetano da rade svoj posao.

„Nastavljamo posvećeno da radimo na svim obavezama koje nas očekuju, uvjereni da ćemo, kao i do sada, pokazati zrelost, odgovornost i punu predanost evropskom putu Crne Gore“, zaključio je Božović.

Šef sektora za spoljnu vladavinu prava i pravosudnu saradnju, DG JUST, Mattia Tempini, koji je moderirao panelom je podsjetio da je pred Crnom Gorom veoma ambiciozan plan i agenda i da je “2026. iza ugla a da se reforme moraju sprovesti do septembra iduće godine”.

Ovo ubrzanje zahtijeva “institucionalnu stabilnost i usklađenost između svih institucija koje su uključene da rade u istom cilju”.

Tempini je podsjetio da je na Forumu zaključeno “da se očekuju hitna imenovanja na visokom nivou, uključujući ona u Sudskom savjetu, Agenciji za audiovizuelne usluge, Agenciji za borbu protiv korupcije i Upravi policije”.

“Dalje zakonodavne reforme koje su potrebne u oba poglavlja kako bi se izvršilo usklađivanje sa zakonima Evropske unije, konkretno Zakon o oružju, Zakon u unutrašanjim poslovima”, rekao je Tempini.

On je zaključio da se razgovaralo o potrebi jačanja adminstrativnih i infrastruktnih kapaciteta sistema integriteta, jačanja efikasnosti, kvaliteta optužnica, jačanje slobode govora.