Po prvi put, SAD nisu poslale delegaciju nakon što je predsjednik Donald Tramp izjavio da će zemlja napustiti istorijski Pariski sporazum iz 2015. godine, koji je obavezao zemlje na akciju protiv klimatskih promjena. On je klimatske promjene nazvao "prevarom"

Foto: Ilustracija/Pixabay

Nakon žestokih sukoba, klimatski samit UN-a COP30 u gradu Belemu, u Brazilu, završen je sporazumom u kome se ne spominju fosilna goriva koja zagrijavaju planetu.

To je frustrirajući kraj za više od 80 zemalja, među njima Veliku Britaniju i EU, koje su željele da se na sastanku svijet obaveže da će brže prestati koristiti naftu, ugljen i gas.

Međutim, zemlje proizvođači nafte ostale su pri stavu da im se mora dozvoliti korištenje fosilnih goriva kako bi razvijale svoje privrede.

Sastanak se održava dok UN izražava strah da su globalni napori da se ograniči porast temperature na 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa – propali.

Predstavnik Kolumbije je žestoko kritikovao predsjedništvo COP-a, jer nije dozvolilo zemljama da ulože prigovor na sporazum na završnom plenarnom sastanku u subotu.

„Kolumbija vjeruje da imamo dovoljno naučnih dokaza koji pokazuju da više od 75 odsto globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte potiče iz fosilnih goriva“, rekla je Daniela Duran Gonzalez, klimatska delegatkinja Kolumbije, za BBC Njuz.

„Zato vjerujemo da je vrijeme da Konvencija o klimatskim promjenama počne da se odnosi prema realnosti“, dodala je.

Konačni sporazum, nazvan Mutirão, poziva zemlje da „dobrovoljno“ ubrzaju svoje aktivnosti na smanjenju upotrebe fosilnih goriva.

Po prvi put, SAD nisu poslale delegaciju nakon što je predsjednik Donald Tramp izjavio da će zemlja napustiti historijski Pariski sporazum iz 2015. godine, koji je obavezao zemlje na akciju protiv klimatskih promjena. On je klimatske promjene nazvao „prevarom“.

Iskusna pregovaračica i bivša njemačka klimatska izaslanica Dženifer Morgan rekla je za BBC da je odsustvo SAD-a „rupa“ u pregovorima. SAD su često podržavale blokove poput EU i Velike Britanije.

„Tokom 12-časovnih pregovora tokom noći, kada zemlje proizvođači nafte snažno uzvraćaju, a nemate nekoga ko to balansira, svakako je teško“, rekla je.

Za mnoge zemlje, činjenica da razgovori nisu propali niti poništili prethodne klimatske sporazume predstavlja olakšanje.

Ambasadorka za klimu Antigve i Barbude, Ruleta Tomas, komentarisala je: „Sretni smo što postoji proces koji i dalje funkcioniše [...] gdje svaka zemlja može da se čuje.“

Na završnom sastanku, predstavnik Saudijske Arabije rekao je: „Svakoj državi mora biti dozvoljeno da gradi sopstveni put, na osnovu svojih okolnosti i privrede.“

Kao i mnoge druge vodeće zemlje koje se bave proizvodnjom nafte, Saudijska Arabija tvrdi da joj se mora dozvoliti eksploatacija fosilnih rezervi, kao što su to činile druge u prošlosti.

Razgovori su trajali gotovo 24 sata duže, a delegati su radili cijelu noć.

Dvije sedmice pregovora bile su povremeno haotične. Toaleti su ostali bez vode, obilne oluje su poplavile prostor, a delegati su se borili sa vrućim, vlažnim salama.

Oko 50.000 registrovanih delegata COP-a evakuisano je dva puta. Grupa od oko 150 demonstranata upala je u prostor, probila sigurnosne linije i nosila transparente sa natpisom „naše šume nisu na prodaju“.

U četvrtak je izbio veliki požar, probio rupu na krovu i natjerao učesnike da istrče napolje.

Predsjednik Brazila Luiz Injasio Lula da Silva izabrao je Belem kako bi skrenuo pažnju svijeta na amazonsku prašumu i privukao finansijska sredstva u grad.

Uprkos želji za ambicioznijim sporazumom o fosilnim gorivima, Brazil je kritikovan zbog sopstvenih planova za bušotine nafte na ušću Amazona.

Njegova proizvodnja nafte i gasa na moru na putu je da raste do ranih 2030-ih, prema analizi koju je BBC-u dostavila organizacija Global Witness.

Zemlje na pregovorima imaju različite interese, u zavisnosti od nacionalnih okolnosti i izloženosti efektima klimatskih promjena. Neke zemlje su zadovoljne ishodom.

Indija je pohvalila sporazum, nazvavši ga „značajnim“. Grupa koja predstavlja interese 39 malih ostrvskih i niskih obalnih država u subotu ga je nazvala „nesavršenim“, ali ipak korakom ka „napretku“.

Siromašnije zemlje dobile su obećanje o većem klimatskom finansiranju kako bi se prilagodile posljedicama klimatskih promjena.

„Pomjeren je pokazivač. Postoji jasnije priznanje da oni sa istorijskom odgovornošću [zemlje koje su u prošlosti emitovale više gasova koji zagrijavaju planetu] imaju posebne obaveze u vezi sa klimatskim finansiranjem“, rekao je ministar za životnu sredinu i klimatske promjene Sijera Leonea Dživoh Abdulai.

Ali kraj je gorak za više od 80 zemalja koje su pregovarale cijelu noć kako bi zadržale snažnije tvrdnje o fosilnim gorivima u sporazumu.

Britanski sekretar za energiju i klimatske promjene Ed Miliband insistirao je da je sastanak „korak naprijed“.

„Voleo bih ambiciozniji sporazum“, rekao je.

„Nećemo kriti činjenicu da bismo željeli imati više, više ambicije u svemu“, rekao je evropski komesar za klimu Vopke Hekstra novinarima.

Uz bujno drveće, cvrkut ptica i intenzivnu vlagu, bilo je teško izbjeći amazonsku pozadinu pregovora.

Brazil je pokrenuo pregovore novim fondom pod nazivom „Tropical Forests Forever Facility“, koji bi plaćao zemljama da štite tropske šume. Do kraja sastanka, prikupio je najmanje 6,5 milijardi dolara od vlada, iako Velika Britanija još nije doprinijela.

Više od 90 zemalja podržalo je poziv za globalni akcioni plan protiv krčenja šuma, ili „mapu puta“.