Ustavni sud Crne Gore saopštio je da pozdravlja svaki vid konstruktivne kritike, ali smatra da navodi Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) iz njihove nedavno objavljene studije nijesu zasnovani na činjenicama i ne mogu doprinijeti unapređenju rada institucije. Iz Suda su istakli da se pojedini dijelovi dokumenta neosnovano pokušavaju koristiti za narušavanje ugleda i nezavisnosti najviše sudske instance u oblasti ustavnog nadzora.

Foto: Arhiva/Kolektiv.me

U saopštenju se navodi da je apsolutno neprihvatljiva preporuka CEMI-ja o uvođenju stalnog nezavisnog monitoringa nad radom Ustavnog suda, uz angažovanje subjekata van institucije. Takva praksa, tvrde iz Suda, ne postoji u evropskim i svjetskim ustavnosudskim sistemima.

Ustavni sud odbacuje i tvrdnje da su kriterijumi za određivanje prioriteta i redosljeda rješavanja predmeta nepoznati. Navode da se predmeti rješavaju hronološki, po redosljedu prispijeća, te da su prioriteti definisani Poslovnikom o radu, o čemu se redovno obavještava javnost nakon sjednica.

Kritikovana je i ocjena da je povećanje ažurnosti samoprocjena čelnih ljudi. Sud ističe da je riječ o mjerljivim rezultatima, navodeći da trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što su, kako kažu, prepoznali i međunarodni partneri.

Ustavni sud ocjenjuje neosnovanim preporuke o vraćanju maksimalnih rokova za odlučivanje, ističući da kašnjenje u rješavanju pojedinih predmeta proizlazi iz nedostatka sudija i savjetnika, a ne iz nepoštovanja zakonskih obaveza. U saopštenju dodaju da bi takva preporuka imala više smisla za organe pred kojima postupci traju i po 5, 10 ili 15 godina.

Kao netačne odbacuju i tvrdnje da je došlo do produbljivanja institucionalne krize sa Vrhovnim sudom, naglašavajući da je dijalog kontinuiran i da se ocjena krize ne može zasnivati na odlučivanju u jednom predmetu.

Sud odbacuje i optužbe da nije dostavljao odluke strankama u izbornim sporovima, kao i navode da institucija može ostati blokirana i svedena na rad sa samo tri sudije. Ističu da bi se autori studije uvjerili u suprotno da su, kako navode, konsultovali relevantne propise.

Tvrde i da nema dokaza za navode o političkim pritiscima u izbornim postupcima, niti za ocjenu da postoji zaostatak u rješavanju predmeta iz oblasti ustavnih žalbi. Dodaju da nije utemeljena ni procjena o mogućem novom talasu masovnih žalbi pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Ustavni sud demantuje i tvrdnje u vezi postupanja prema sutkinji Dragani Đuranović, ističući da je na sjednici 27. juna 2024. odlučeno da nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o sticanju starosne penzije, te da se Venecijanska komisija nije bavila ustavnošću postupka, već preporukama u vezi procedura prestanka funkcije i izuzeća sudija.

Kao netačne ocjenjuju i navode da Sud ne učestvuje u kreiranju svog budžeta, navodeći da sudije i predstavnici institucije aktivno učestvuju u svim fazama pripreme.

„Ovakvi i slični navodi nijesu dosljedni niti metodološki utemeljeni“, zaključuje Ustavni sud, pozivajući na razvoj kulture ustavnosti, poštovanje odluka Suda i konstruktivnu kritiku koja jača, a ne potkopava, nezavisnost institucije.