U sukobu sa Rusijom, načelnik generalštaba Francuske general Fabijen Mandon, poziva na veću spremnost društva na žrtvovanje, a predsjednik Emanuel Makron planira dobrovoljni vojni rok kako bi povećao odbrambene sposobnosti zemlje.

Foto: Youtube screenshot/Emmanuel Macron

Koje i kakve bi žrtve Francuska mogla da podnese u potencijalnom sukobu Zapada i Rusije?  Oni koji su do sada razmišljali samo o mogućim finansijskim doprinosima, prošle nedjelje dobili su pojašnjenje od novog načelnika generalštaba. Obraćajući se stotinama gradonačelnika, general Fabijen Mandon rekao je da se Rusija priprema za sukob sa Zapadom do 2030.

„Ako naša zemlja posustane jer nije spremna da izgubi svoju djecu, da ekonomski pati ili nazove stvari pravim imenom, onda smo u opasnosti“, upozorio je najviše rangirani francuski vojnik.

Neki opozicioni političari reagovali su s ogorčenjem na generalov poziv na žrtvovanje. Međutim, Mandon je samo istakao cilj na kojem francuska vlada već dugo radi. Predsjednik Emanuel Makron upozorava na najveću prijetnju Francuskoj od 1945. Vladini zvaničnici više puta su spomenuli rizik od „velikog rata visokog intenziteta“ u Evropi unutar ove decenije. Nova bezbjednosna strategija zemlje, usvojena ovog ljeta, navodi da Francuska ulazi u „novu eru“.

Stručnjaci se slažu da francuske oružane snage trenutno nijesu adekvatno pripremljene za takav scenario. Postoji evidentan manjak osoblja i opreme. Francuska se zato odlučila na značajno jačanje svoje vojske, i to uprkos visokom nacionalnom dugu. Kada je Makron preuzeo dužnost 2017. godine, budžet za odbranu iznosio je nešto više od 30 milijardi evra. Planira se da će se do 2027. više nego udvostručiti, i biće 67 milijardi evra.

Te milijarde se ne troše samo na novo oružje. Profesionalna vojska, koja trenutno ima oko 200.000 aktivnih vojnikinja i vojnika, takođe će da raste. Broj raspoloživih rezervista već se povećao sa otprilike 28.000 u 2014, na više od 47.000 u 2025. godini. Do 2035. moglo bi da ih bude i 105.000. To širenje baze odvija se nezavisno od suspenzije vojnog roka. Ponovno uvođenje Makron je isključio kao mogućnost, i iz političkih i iz organizacionih razloga. Francuska će zadržati svoju profesionalnu vojsku, ali predsjednik preferira svojevrsni srednji put. Kako bi on trebalo da izgleda?

Dobrovoljni vojni rok 2.0

Prema izvještajima medija, Makron namjerava da tokom ove nedjelje najavi uvođenje nove, plaćene dobrovoljne vojne službe (service militaire volontaire). Novi vojni rok treba bi da zaživi 2026. godina. Prema još uvijek nepotvrđenim planovima, prvih 3.000 mladih moglo bi da se javi na obuku u kasarni u roku od nekoliko mjeseci. Očekuje se da će se njihov broj povećati na 10.000 do 2030. godine, a zatim na 50.000 godišnje.

Nova, plaćena služba (navodno se radi o sumi između 900 i 1.000 eura mjesečno) očigledno je osmišljena tako da traje 10 mjeseci, a namijenjena je mladim Francuzima starim oko 18 godina. Zajednička vojna obuka različitih društvenih grupa namijenjena je jačanju društvene kohezije i nacionalnog identiteta. Zvanično, projekat se opravdava ciljem učvršćivanja „kohezije nacije“. Osim vojnih vještina, „usađuju“ se i vrijednosti poput discipline, timskog rada i patriotizma.

Ako su informacije koje trenutno kruže među poslanicima tačne, dobrovoljci će nakon vojne obuke biti raspoređeni isključivo u zemlji. Tako bi, na primjer, mogli da zamijene i profesionalne vojnike koji već godinama patroliraju gradskim centrima, željezničkim stanicama i aerodromima u sklopu „Operacije Sentinel“.

Nakon napuštanja aktivne službe, obučeni dobrovoljci mogli bi da budu dostupni oružanim snagama kao rezervisti, čime bi se poboljšala sposobnost snaga i omogućilo povećanja broja vojnika u slučaju potrebe. Dobrovoljna mobilizacija jednog dijela svake nove generacije mogla bi da pomogne u zadovoljavanju potrebe za „masom“ potrebnom za održavanje kapaciteta u slučaju sukoba, rekao je ovog ljeta general Pjer Šil, načelnik glavnog štaba francuskih kopnenih snaga.

Podrška opozicije

Za razliku od pregovora o budžetu, gdje vlada i opozicija do sada nisu uspjele da postignu dogovor, dobrovoljna vojna služba ima širu podršku.

„Ako 10 odsto od 50.000 dobrovoljaca godišnje ostane u oružanim snagama, vojska će već imati bazen od 5.000 relativno dobro pripremljenih pojedinaca“, komentarisao je konzervativni političar Sedrik Perin iz redova Republikanaca, koji predsjedava Odboru za spoljne poslove i odbranu u Senatu.

Žordan Bardela, vođa desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN), takođe podržava projekat koji je Makron okvirno predstavio još ljetos. Međutim, taj trenutno najpopularniji političar u Francuskoj dobrovoljni vojni rok vidi samo kao prvi korak prema ponovnom uvođenju obavezne regrutacije, što je obustavljeno još 1997. tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Reakcije na lijevoj strani političkog spektra znatno su rezervisanije.

Uspostavljanje programa dobrovoljnog služenja vojnog roka bio je jedan od predsjednikovih omiljenih projekata još mnogo pre ruske invazije na Ukrajinu.

Dvije godine nakon njegove prve izborne pobjede, 2019. godine pokrenuta je Opšta nacionalna služba (SNU, skraćenica za Service National Universel) za maloljetnike između 15 i 17 godina. S građanskim vaspitanjem, ceremonijama podizanja zastave, sportom i obaveznim nošenjem uniforme, taj program itekako podsjeća na osnovnu vojnu obuku. Međutim, orijentisan je na civile i ima za cilj promovisanje društvene kohezije. Oni koji žele, međutim, mogu dobrovoljno da apsolviraju i vojnu komponentu nakon osnovnog programa.

SNU, koji se u suštini sastoji od dvonedjeljne prakse za jačanje timskog duga, nije bio nešto naročito uspješan. Prije godinu dana, Revizorski sud kritikovao je, između ostalog, to da je program, sa oko 40.000 učesnika, mobilisao samo jedan dio ciljanih starosnih grupa, u svakom slučaju daleko ispod željenih brojki. Posljedica je bila da se finansiranje programa kontinuirano smanjivalo. Nedavno je premijer Sebastijen Lekornu najavio gašenje programa SNU tokom sljedeće godine.

Preduslov za dobijanje vozačke dozvole

Iako bi finansijski aspekti mogli da budu nezgodna stvar, novi dobrovoljni vojni rok vjerovatno će imati bolje izglede za uspjeh od SNU. Za razliku od obrazovnog programa za mlade, on ima jasnu vojnu svrhu. Ciljna grupa je starija i motivisanija, služba je plaćena, a vojska tradicionalno uživa visok nivo javne podrške u Francuskoj. I na kraju, bezbjednosna situacija danas znatno je ozbiljnija.

Informacije o novoj dobrovoljnoj službi neizbježno će doći do mladih ljudi. Nakon obustave regrutacije, uveden je „Dan obrane i građanstva“ (journée défense et citoyenneté), tokom kojeg se oružane snage predstavljaju svim mladim Francuzima. Taj obavezni događaj za one od 16 do 25 godina starosti je naime preduslov za dobijanje vozačke dozvole u Francuskoj.