Na Marsu su prvi put registrovane električnu aktivnost što ukazuje da su na ovoj planeti moguće munje, smatraju naučnici.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Nasin rover „Perseverans“, koji je sletio na Mars 2021. godine, poslat je da traži znakove života i proveo je posljednje četiri godine istražujući region kratera Jezero.

Pojave nazvane „mini munje“ primijećene su iz audio i elektromagnetnih snimaka koje je napravio instrument „SuperKam“.
Naučnici se nadaju da bi novi instrumenti za mjerenje atmosferskih pražnjenja i osjetljivije kamere mogli biti poslati na Mars kako bi pokušali potvrditi nalaze.

Tim istraživača iz Francuske analizirao je 28 sati snimaka sa mikrofona koje je napravio NASA rover tokom dvije marsovske godine (ili 1.374 dana na Zemlji).

Otkrili su da su električna pražnjenja obično povezana sa pojavama pješčanih oluja.

Pješčani đavoli su mali vihori koji se formiraju od vrelog vazduha što se diže sa tla, a njihovo unutrašnje kretanje može dovesti do električnih pražnjenja.

Ova pražnjenja predstavljaju veliko otkriće, sa direktnim implikacijama na atmosfersku hemiju na Marsu, klimu, nastanjivost i budućnost robotskih i ljudskih istraživanja, rekao je Baptist Šid.

On i drugi naučnici iz Instituta za istraživanje astrofizike i planetologije u Francuskoj vjeruju da se Mars sada pridružio Zemlji, Saturnu i Jupiteru kao planetama za koje se zna da imaju atmosfersku električnu aktivnost.
Iako bi snimci „pružali uvjerljive dokaze o pražnjenjima izazvanim prašinom“, jer su se čuli, a ne vidjeli, „neizbježno će ostati izvjesna sumnja u to da li je ovo zaista bila marsovska munja“, napisao je Danijel Pričard u naučnom časopisu Nature.
„S obzirom na istoriju ove oblasti, debata će vjerovatno trajati još neko vrijeme“, dodao je.

U septembru ove godine, naučnici su pronašli stijene sa neobičnim oznakama na Marsu.

Zanimljive oznake, nazvane leopardove pjege i mak, sadrže minerale nastale hemijskim reakcijama koje bi mogle biti povezane sa drevnim mikrobima.

Moguće je da su minerali nastali prirodnim geološkim procesima, ali NASA je rekla da bi te karakteristike mogle biti najjasniji znakovi života ikada pronađeni.

Danas je Mars hladna i sušna pustinja.

Ali prije milijardi godina postoje dokazi da je imao gustu atmosferu i vodu, što ga čini obećavajućim mjestom za traganje za prošlim životom.

„Perseverans“ je usmjeren na krater Jezero jer ima osobine koje su možda značile da je nekada bio pogodan za život, kao i znakove da je nekada bio delta — što znači da je Mars mogao održati tečnu površinsku vodu.