Foto: Ilustracija/Pixabay

Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore je jedina referentna ustanova za liječenje osoba koje žive sa HIV- om. Trenutno ih oko 300 na terapiji, saopštila je u Radio-ordinaciji na Radiju Crne Gore povodom Svjetskog dana borbe protiv HIV-a i AIDS-a infektološkinja i klinička farmakološkinja u Kliničkom centru dr Brankica Dupanović.

“Kombinacija antiretrovirusnih ljekova jako je efikasna. Ukoliko se terapija redovno uzima, virusa u krvi nema. A, kad virusa nema, ne može se prenijeti drugoj osobi, ni seksialnim putem, ni preko krvi. Veoma je značajno i što ta terapija ima vrlo malo ili gotovo nimalo neželjenih efekata. O kvalitetu života naših pacijenata najbolje govore oni sami, a ilustrativan je podatak da ima i onih koji sa HIV infekcijom žive preko 30 godina uz redovno uzimanje medikamenata. To su potpuno radno sposobne osobe koje žive kvalitetno. Sa HIV-om se danas stari”, ukazala je Dupanović.

Prema njenim riječima, veoma je bitno da se testiraju sve osobe koje nijesu zaštićene tokom seksualnog odnosa. Treba imati na umu da je dovoljan samo jedan odnos da se virus prenese.

“Mnogo je bolja prognoza i postiže se bolji imunološki odgovor ukoliko se HIV infekcija otkrije na vrijeme. Ako ne uradite test, ne možete ni znati jeste li inficirani, jer ne morate imati nikakve simptome do deset godina. Jako je važno istaći da je uzimanje antiretrovirusne terapije zapravo najbolja prevencija u smislu nemogućnosti daljeg širenja bolesti koja ima veliki javnozdravstveni značaj. Međutim, postoje još neki vidovi prevencije, kao što je PEP, to jest postekspozicijska profilaksa. Ako se tokom neke medicinske procedure dogodi kontakt sa inficiranom krvlju, najčešće usljed povrede iglom ili na neki drugi način ili je osoba imala neko rizično ponašanje, postoje ljekovi koji se daju da bi se spriječio prenos infekcije. Važno je da se uključe u prvih 48 sati i piju 28 dana. Postoji još jedan medikament – PREP. To je preekspozicijska profilaksa koja se uzima prije rizičnog kontakta. Studije su pokazale da se u zemljama u kojima se koristi PREP, smanjio broj novoinficiranih”, navela je Dupanović.

Govoreći o stigmi i diskriminaciji, objasnila je da se radi na senzibilizaciji zdravstvenih radnika.

“Pravimo multidisciplinarne timove, jer naši pacijenti, kao i ostali građani, pored HIV infekcije, imaju i druge zdravstvene probleme. Mislim da tu imamo nekih pomaka. Značajno je što će na Klinici uskoro biti otvoren Dispanzer za krvlju i seksualno prenosive bolesti. I te kako je važna i poruka da kad se nekom potvrdi infekcija, dužan je da to kaže svom seksualnom partneru, kako bi on provjerio svoj HIV status”, upozorila je Dupanović.

Crnogorska fondacija za HIV i virusne hepatitise jedino je udruženje koje okuplja osobe sa tim infekcijama, njihove prijatelje, porodice i partnere, kazao je direktor Fondacije Boris Vuksanović.

“Savjetujemo, podržavamo i pomažemo onima koji se suočavaju sa dijagnozom, kako praktično, tako i emocionalno. Fondacija veliku pažnju posvećuje informisanju javnosti, edukaciji i razbijanju predrasuda. Kroz projekte se radi na zaštiti prava osoba sa HIV-om i virusnim hepatitisima i smanjenju stigme koje ima na svakom koraku. Naša organizacija objavljuje važne adrese ustanova za liječenje, apoteka, savjetovališta, kako bi svi kojima treba pomoć znali gdje da se obrate”, naveo je Vuksanović.

Podsjetio je da je stigma i dalje jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju inficirani.

“Istraživanje je pokazalo da ih čak 90 odsto krije HIV status, da nekima ni najbliža porodica ne zna, te da najviše stigme ima u zdravstvenim ustanovama. Stoga je nužna edukacija i zdravstvenih radnika i ukupne javnosti. Mnogi ljudi i dalje vjeruju u pogrešne informacije, posebno o tome kako se HIV prenosi. A, ne prenosi se uobičajenim socijalnim kontaktima – rukovanjem, zagrljajem, poljupcem, kašljanjem, kijanjem, boravkom u istoj prostoriji, korišćenjem istih predmeta. Ne prenosi se preko hrane koju je pripremila inficirana osoba, kupanjem u bazenu, korišćenjem istog toaleta ili ubodom komarca. Veoma je važno ovo znati, jer zbog neznanja nastaje strah. I upravo to stvara stigmu”, ukazao je Vuksanović.

Poručio je da oni koji žive sa HIV-om zaslužuju podršku zajednice, a ne osuđivanje.

“Kada odbacimo predrasude, moći ćemo da gradimo društvo u kojem svi mogu živjeti sigurno i dostojanstveno. Prioritet je stvoriti sigurno okruženje. Sa HIV-om se danas može normalno živjeti i funkcionisati. Može se imati i zdravo potomstvo”, naglasio je Vuksanović.