Mnogima je izazov ujutru se izvući iz toplog kreveta dok još vlada mrak i otići na posao.

Foto: Ilustracija /Pixabay

Međutim, ovo može značajno uticati na vaše zdravlje, što su potvrdili stručnjaci.

"Kada se stalno budite po mraku, od vašeg tijela se traži da nadjača neke vrlo stare biološke ritmove. Svjetlost je primarni regulator vašeg cirkadijalnog ritma, unutrašnjeg sata koji pomaže tijelu da odluči kada da se osjeća budno, a kada pospano. Kada se probudite prije izlaska sunca, mozak ne prima taj jutarnji svjetlosni signal", rekla je ljekarka Suzanne Wylie za Metro.co.uk.

Bez svjetlosti ne dolazi do porasta kortizola koji nas čini budnima, dok opada melatonin koji bi trebao da olakša buđenje. Ovo često dovodi do ošamućenosti i sporijeg kognitivnog procesiranja.

"Izloženost jutarnjoj svjetlosti pomaže u regulaciji serotonina koji poboljšava raspoloženje tokom dana i pomaže u pretvaranju u melatonin noću. Kada se ljudi stalno bude u mraku, lošeg su raspoloženja, razdražljivi su i imaju smanjenu motivaciju", kazala je.

To je dijelom razlog zašto sezonski afektivni poremećaj (SAD) postaje češći zimi, kada su noći duže. No, čak i ljudi koji nemaju sezonski afektivni poremećaj osjećaju se usporeno i imaju poteškoće sa koncentracijom.

Buđenje iz dubokog sna dok je napolju još mrak zapravo može pogoršati kvalitet našeg sna. To može poremetiti cirkadijalni ritam i promijeniti oslobađanje hormona poput melatonina.

"Ovaj nivo se obično povećava uveče kako bi se podstakao san, a opada ujutru kako bi nam pomogao da se probudimo, dok produženi periodi mraka mogu poremetiti ove signale, što dovodi do isprekidanog sna", objasnila je.