“Moja majka je umrla od raka dojke. Tetke takođe. Odrasla sam pitajući se jesam li sljedeća. To vas obilježi i natjera da se borite za sebe i sve žene koje nose isti teret”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Gardašević iz organizacije Diši.

 

Foto: Ilustracija/Pixabay

Zbog toga je inicirala da država ubuduće finansira genetsko BRCA testiranje i mastektomiju (uklanjanje dojke) sa rekonstrukcijom.

Predlog se nalazi pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, ako dobije zeleno svjetlo, poslanici će o njemu odlučivati krajem mjeseca.

BRCA test otkriva mutacije koje povećavaju rizik od karcinoma dojke i jajnika. Cijena BRCA testa iznosi od 400 do 700 eura a preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom od 6.000 pa naviše.

Crna Gora je među državama sa najvišom stopom obolijevanja i smrtnosti od raka dojke u Evropi.

Posljednji podaci su iz 2022. godine kada je registrovano više od 400 novih slučajeva.

Zašto je pokrenuta ova inicijativa?

Preventivna mastektomija kod žena koje nose BRCA mutaciju smanjuje rizik od raka dojke za preko 90 odsto, navodi Gardašević, medicinska sestra koja decenijama radi na ginekologiji.

U slučaju pozitivnog genetskog testa, navodi sagovornica RSE, žene se odlučuju na preventivnu mastektomiju i rekonstrukciju koja im je najčešće, zbog cijene nedostupna.

“Svakodnevno gledam žene koje imaju visok genetski rizik ali nemaju finansijske mogućnost da preduzmu korak koji bi im mogao spasiti život. To što znate da postoji način da spriječite bolest ali vam je nedostupan je i emocionalno ogroman teret.”

Navodi da joj se mnoge žene javljaju koje znaju da imaju rizik, ali nemaju finansijske mogućnosti da urade ni BRCA test, a kamoli preventivnu hirurgiju.

“Neke od njih čekaju, skupljaju novac, odlažu i često se u tom periodu bolest razvije.”

Najveća tragedija je, kako kaže, što se odluke o životu i smrti donose prema sadržaju novčanika, a ne medicinskoj potrebi.

Zato je, smatra, ova zakonska inicijativa ključna:

“Neophodno je da država preuzme odgovornost da prevencija ne bude luksuz, već pravo.”

Život sa fizičkim i psihičkim posljedicama nakon mastektomije

Jedna od onih kojima je rekonstrukcija nedostupna je i Jelena iz Podgorice, kojoj je prije dvije godine uklonjena cijela dojka zbog invazivnog karcinoma.

Kaže da živi sa osjećajem fizičkog nedostatka koji utiče na njeno psihičko zdravlje.

“To je kao da nemate ruku, nogu, dio tijela vam fali. Bez obzira na to koliko prekrijem, jako psihički utiče na mene ovaj nedostatak.”

Jeleni su, kaže, u Beogradu tražili 12.000 za rekonstrukciju.

“U Podgorici postoje neke jeftinije varijante ali ja imam 600 eura platu. Imam stambeni kredit. Ne mogu sebi da priuštim ovo. A boli me i opterećuje.”

Ona razmatra i preventivnu mastektomiju druge dojke zbog straha nakon prethodnog iskustva.

“Ako sam mogla oboljeti bez ikakve predispozicije, može se desiti i u drugoj dojci. Ne mogu sebi dozvoliti da opet prolazim kroz isto.”

 
Jelenino iskustvo u borbi protiv kancera

U razgovoru za RSE prisjeća se početka bolesti.

Imala je 38 godina kada je “napipala čvorić” na dojci. U početku je bila mirna jer je vjerovala doktorici koja je uvjeravala da je benigno.

“Govorila je da to ima svaka druga žena. Kad čuješ nekoga iz struke koji te uvjerava da si dobro povjeruješ. Tako sam i ja. A možda sam samo željela da povjerujem.”

Nakon razgovora s majkom, znala je da mora potražiti još jedno mišljenje.

“Kad je druga doktorica stavila ultrazvuk, zagledala se i rekla: ‘Ovo mi se ne sviđa, Jelena. Moramo odraditi biopsiju’.”

Nakon 10 dana stigao je nalaz – dijagnoza je bila invazivni karcinom. Operacija joj je zakazana za mjesec.

Doktor je nakon uvida u magnetnu rezonancu odlučio da joj ukloni cijelu dojku, što nije očekivala.

“Moramo da ti sačuvamo život. Uradićemo totalnu mastektomiju, ukloniti dojku a potom ćeš proći kroz najagresivniju terapiju… Ne smijemo drugačije.”

U tom trenutku joj se, kaže, srušio svijet. Operacija je prošla dobro, tako su joj rekli.

“Dan kada mi je skinuo zavoj i kad sam vidjela prazninu, da nemam dojku, da mi je rez od pola leđa bio je drugi šok. Nisam mogla da se zaustavim, tresla sam se. Doktor me je tješio kako sam živa i da ću uraditi rekonstrukciju.”

Primila je jake hemoterapije koje su joj, ispričala je, teško pale.

“To se ne može zamisliti, ni opisati. Bolesna sam bila svakodnevno. Imala rane u ustima, nosu, grlu. Malaksala, pod groznicom, u nesanicama. Kosa mi je otpala nakon 14 dana. Primala injekcije da mi povrate krvna zrnca.”

Naglašava da joj je je porodica bila najveća podrška.

“Ostao mi je upečatljiv otac…Operisan i bolestan išao je na svaku terapiju sa mnom. Njegove oči koje me gledaju kroz prozor nikada neću zaboraviti.”

Zato kaže, nema dilemu da želi da ukloni drugu dojku jer bi joj to donijelo mir.

Šta kaže struka?

Radiolog Irena Tomašević Vukmirović podržava preventivnu mastektomiju kod osoba sa dokazanom BRCA1 ili BRCA2 mutacijom.

“Jer ove genetske promjene nose izrazito visok doživotni rizik razvoja karcinoma dojke, često agresivnog biološkog profila i u mlađoj životnoj dobi.”

Iako su, kaže, radiološke dijagnostičke mogućnosti porasle, naročito redovnim magnetnim kontrolama, tumori mogu nastati i između kontrolnih pregleda.

“Preventivna mastektomija značajno smanjuje rizik pojave karcinoma, pruža dugoročnu sigurnost i predstavlja najpouzdaniji oblik primarne prevencije kod ove visokorizične populacije.”

Naglašava da je, ne manje značajan benefit i “poštedjeti ženu života u svakodnevnom strahu”.

Kakva je praksa u regionu?

Ako zakon bude usvojen, Crna Gora bi se pridružila državama regiona i EU koje već imaju ovakve programe.

U Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji BRCA testiranje i preventivne operacije su već u velikoj mjeri sistemski regulisane i finansirane iz zdravstvenog osiguranja, kaže Gardašević.

“Te zemlje su jasno pokazale da je prevencija mnogo jeftinija i humanija od liječenja uznapredovalog raka. Crna Gora ima priliku da primijeni praksu koja već funkcioniše u regionu, i da time zaštiti svoje građanke i smanji broj oboljelih.”

Na kraju, Maja ima poruku za donosioce odluka.

“Rak ne bira, ali država može da izabere da zaštiti svoje građanke. Ovaj zakon nije političko pitanje ovo je pitanje života.”

Apeluje na poslanike da glasaju srcem i razumom.

“Jer svaka žena koja se izbori za svoju prevenciju, svako dijete koje ne izgubi majku, biće posljedica njihove odluke.”

U slučajevima koji su indikovani porodičnom istorijom obolijevanja, BRCA testovi su dostupni kao dio javnog zdravstva u većini evropskih zemalja.

U nekim zemljama poput Francuske i Švajcarske i rekonstruktivna hirurgija nakon mastektomije je pokrivena javnim zdravstvenim osiguranjem.