Ekološki aktivista Vuk Vujisić poručio je da se ne može saglasiti sa ocjenama da je Francuska kočničar evropskog puta Crne Gore, navodeći da je, naprotiv, francuska ambasada, uz Delegaciju Evropske unije (EU), jedan od najvećih podržavalaca reformskih procesa u zemlji.

Foto: Ilustracija/ Unsplash

„Francuska istinski podržava našu integraciju u Evropsku uniju i daje značajan doprinos reformama“, kazao je Vujisić.

On je, međutim, ocijenio da Crna Gora sa postojećim stanjem u poljoprivredi ne može dostići tražene evropske standarde.

„Sa ovako zaostalim sistemom poljoprivrede i ovakvom politikom u toj oblasti, nemoguće je ispuniti kriterijume koji se od nas očekuju“, istakao je Vujisić.

Prema njegovim riječima, problemi u poljoprivredi i zaštiti životne sredine godinama se sistemski zanemaruju.

„Mi smo zemlja koja je donedavno uginulu i eutanaziranu stoku prevozila od grada do grada, tražeći gdje da je zakopa van očiju javnosti“, naveo je on.

Vujisić je podsjetio i na slučaj korupcije u sektoru poljoprivrede.

„Glavna inspektorka za poljoprivredu završila je u zatvoru zbog korupcije, zajedno sa još nekoliko službenika, i to je tek početak. Istovremeno, njena rješenja o navodnoj sanaciji poljoprivrednog zemljišta i dalje se koriste kao pokriće za devastaciju prostora, eksploataciju šljunka i deponovanje otpada“, rekao je Vujisić.

On je ukazao i na probleme u oblasti upravljanja šumama, navodeći da je u tom procesu prokockano povjerenje međunarodnih partnera.

„Nije nam niko kriv osim nas samih. Moramo da radimo više i bolje, da ispravimo nedostatke i povratimo povjerenje ključnih zemalja koje odlučuju o našem evropskom procesu“, poručio je Vujisić.

Na kraju, on je pozvao ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića da preuzme odgovornost.

„Za početak, ministar Joković treba da prihvati realnost i da dodatno ne provocira naš položaj, već da zasuče rukave ili da snosi odgovornost“, zaključio je Vujisić.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da je Francuska blokirala otvaranje pregovaračkih poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, ocjenjujući da je riječ o jednim od najkompleksnijih sektora u kojima država već gotovo četiri godine bilježi ozbiljne propuste.

„Ovim sektorima skoro četiri godine upravlja ministar Vladimir Joković, a stanje u njima dovelo je do blokade poglavlja 11 i 13“, naveo je Dragićević.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede ne blokira samo ta dva poglavlja, već posredno utiče i na zastoj u poglavlju 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.

„Ne dozvoljava se usvajanje Zakona o lovstvu, liste zaštićenih vrsta i strategije šumarstva, i to zbog neznanja i izbjegavanja sukoba sa lovačkim lobijem i šumarskom mafijom“, tvrdi Dragićević.

Istorijska prilika

On je istakao da se na čelu direkcija zaduženih za lovstvo i šumarstvo još od 2003. godine nalaze isti ljudi, koji, kako kaže, zbog ličnih interesa blokiraju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

"Ministar Joković ih već četiri godine ne smjenjuje“, dodao je Dragićević.

Govoreći o poglavlju 27, Dragićević je ukazao i na problem prečišćavanja otpadnih voda.

"Ako blokiramo projekat koji je već finansiran i koji bi omogućio prečišćavanje oko 50 odsto otpadnih voda u Crnoj Gori, postavlja se pitanje da li uopšte možemo govoriti o ulasku u Evropsku uniju“, rekao je on.

Dragićević je ocijenio da Crna Gora nikada nije imala veću šansu za članstvo u EU.

"Otvoreni su nam i prozori i vrata za ulazak u Evropsku uniju. Od nas se traže najosnovnije stvari“, naveo je on.

Međutim, kako tvrdi, evropske integracije nijesu prioritet aktuelne vlasti.

„Premijera zanima isključivo rasprodaja crnogorskog tla stranim tajkunima i rasparčavanje države, dok ga ne interesuje kako ministri rade svoj posao“, rekao je Dragićević.

On je upozorio da je Crna Gora veoma blizu da prokocka istorijsku priliku.

„Vrlo smo blizu da izgubimo šansu koja se pružila ovoj generaciji, ne zato što smo je zaslužili, već zbog trenutnih geopolitičkih okolnosti“, poručio je Dragićević.

Na kraju, on je upozorio da bi susjedne zemlje mogle iskoristiti zastoj Crne Gore.

„Naše komšije iz Albanije samo čekaju priliku da nas preteknu, a sa ovakvom vlašću Crna Gora ide putem koji im to i omogućava“, zaključio je Dragićević.

Marović: Politička odluka Francuske da blokira zatvaranje dva poglavlja

Odluka Francuske da Crnoj Gori blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja je politička, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova i članica BiEPAG-a Jovana Marović, dodajući da se ta država i dalje najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja.

Crna Gora će do kraja godine vjerovatno zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima EU u petak blokirali zatvaranje poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.

Marović je rekla da je sedmicama unazad bilo jasno da među državama članicama Unije ne postoji konsenzus oko zatvaranja svih pet poglavlja koja su bila na sjednicama radnih tijela EU i o kojima je utvrđena zajednička pozicija.

"Uprkos tome, javni diskurs u Crnoj Gori bio je obilježen uvjeravanjem da je proces nepovratan, brz i gotovo završen“, navela je Marović.

Prema njenim riječima, u tom raskoraku između političke realnosti u Briselu i poruka koje su slale crnogorske institucije, postalo je očigledno da ne postoji ni ozbiljna strategija lobiranja, ni krizni menadžment, ni spremnost da se preuzme odgovornost za nepredviđanje mogućih rizika.

"Sve su ovo stvari o kojima treba dublje i dalekosežnije razmišljati, bez obzira na to koliko ćemo brzo odmicati u procesu pregovora nakon ove blokade“, ukazala je Marović.

Ona smatra da je blokada Francuske politička.

Potez koji ne predstavlja iznenađenje

Iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) rekli su da odluka Francuske da zadrži rezervu prema privremenom zatvaranju poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom ne predstavlja iznenadni politički potez, niti poruku usmjerenu protiv Crne Gore.

"Riječ je o očekivanom ishodu procesa u kojem Evropska unija sve manje vrednuje formalno ispunjavanje uslova, a sve više insistira na dokazima da sistemi u praksi funkcionišu i da su institucije sposobne da preuzmu obaveze članstva Ono što u ovom trenutku mora zabrinuti više od same rezerve jedne države članice jeste pogrešno razumijevanje političke podrške Evropske unije u dijelu domaćih institucija. U prethodnom periodu stvoren je utisak da je evropska podrška Crnoj Gori gotovo bezuslovna i da je ulazak u EU oko 2028. godine politički izvjestan, umjesto da se ta podrška shvati kao prilika i odgovornost da se ispune svi kriterijumi i sprovedu dubinske reforme. Takav pristup nosi ozbiljan rizik. Geopolitičke okolnosti mogu u jednom trenutku biti povoljne i ohrabrujuće, ali se političke prilike u Uniji i državama članicama mogu promijeniti, a tada obećanja i očekivanja ostaju bez uporišta ukoliko nijesu potkrijepljena stvarnim rezultatima", dodaju. 

Zbog toga je, kažu, od suštinske važnosti da Crna Gora svoj evropski put zasniva na ispunjenim kriterijumima i izgrađenim kapacitetima, a ne na pretpostavci da će joj povoljan geopolitički trenutak trajno ići u prilog.

"Evropske integracije nijesu proces u kojem se politička podrška podrazumijeva, već proces u kojem se ona iznova zaslužuje konkretnim i mjerljivim rezultatima", dodaje se u saopštenju STEGA.