Uloga civilnog društva u unapređenju ljudskih prava, kao i potreba za njegovom snažnijom zaštitom i osnaživanjem, bile su u središtu događaja koji je tim Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori organizovao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.

Foto: UNDP

Događaj pod nazivom „Zaštita civilnog društva: Sigurno učešće za unapređenje ljudskih prava“ okupio je predstavnike Vlade, državnih institucija, organizacija civilnog društva, branitelje ljudskih prava i predstavnike međunarodne zajednice. 

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, naglasio je da zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu. „Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni, a ne potiskuje, u kojem se partnerstvo sa civilnim društvom razvija, a ne simulira, i u kojem institucije jačaju povjerenje kroz transparentnost i odgovornost.“ – kazao je Đeka.

Rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso, istakla je direktan uticaj civilnog društva na živote ljudi i demokratski razvoj zemlje. „Nema istinske demokratije bez inkluzivnog i bezbjednog civilnog društva. Upravo uloga civilnog društva i branitelja ljudskih prava ključna je da ljudska prava postanu stvarnost za svakog građanina“, kazala je Tiso, naglašavajući da Ujedinjene nacije ostaju snažan partner u promociji i zaštiti građanskog aktivizma.

„Civilno društvo jeste i mora biti strateški partner institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uspjesi naše institucije u velikoj mjeri rezultat su doprinosa organizacija civilnog društva.“ – naglasio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.

Frederika Vunšman, službenica za ljudska prava i vladavinu prava u Delegaciji EU u Podgorici, je ukazala da, iako Crna Gora ima dinamično civilno društvo, okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva i dalje je osjetljivo. „Zaštita građanskog prostora podrazumijeva istinsko učešće u kreiranju javnih politika, transparentno finansiranje iz javnih sredstava, kao i zaštitu od zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka.“ – istakla je Vunšman.

U okviru programa održane su dvije panel diskusije. Panelisti diskusije „Učešće civilnog društva u javnom životu“, razmatrali su postojeće mehanizame i izazove učešća organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika. U fokusu panel diskusije pod nazivom „Siguran prostor za civilno društvo“ bili su bezbjednost, sloboda djelovanja i zaštita branitelja ljudskih prava, kao i odgovornost institucija u obezbjeđivanju podsticajnog okruženja za rad civilnog sektora.

Kroz diskusiju, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobrih praksi, razmotrene su mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između institucija i civilnog sektora, te ukazano na potrebu za dubljim razumijevanjem trenutnog stanja civilnog društva u Crnoj Gori. Posebna pažnja posvećena je relevantnim preporukama mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Komitet za ljudska prava UN je u martu 2025. godine preporučio Crnoj Gori da istraži napade na organizacije civilnog društva i unaprijedi mehanizme učešća javnosti. Ove preporuke nadovezuju se na zaključke Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz 2024. godine, kao i na preporuke država članica UN upućene Crnoj Gori u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2023. godine.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima – dokument koji predstavlja temelj savremenog sistema zaštite ljudskih prava širom svijeta.