Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, poručila je u Briselu da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja snažna potvrda da reforme u Crnoj Gori daju rezultate i da je cilj zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine realan i ostvariv.

Foto: Vlada Crne Gore/Bojan Gnjidić 

„Evropska budućnost Crne Gore je nadohvat ruke. Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na današnjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je naša ambicija – da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine – realna i ostvariva. Uz odgovorno upravljanje, kredibilne institucije i jedinstvo svih grana vlasti, možemo ispuniti očekivanja naših građana i pokazati da Evropska unija ispunjava svoja obećanja“, kazala je Gorčević.

Ona je sa predsjednikom Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESK) Seamusom Bolandom otvorila 21. sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora EU–Crna Gora. Sastankom su kopredsjedavali Danko Relić sa evropske i Gordana Đurović sa crnogorske strane, a učestvovali su predstavnici Evropske komisije, crnogorskih nevladinih organizacija, sindikata i poslodavaca.

Na sastanku su razmatrani ključni aspekti odnosa Evropske unije i Crne Gore, sa posebnim fokusom na ocjene iz Izvještaja Evropske komisije za 2025. godinu, sprovođenje Reformske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, crnogorsku mapu puta za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i stanje civilnog društva i socijalnog dijaloga u Crnoj Gori.

Gorčević je istakla da je Crna Gora danas jedina država kandidat koja je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, te da zatvaranje dodatnih pet poglavlja predstavlja najveći uspjeh Crne Gore u dosadašnjem toku pregovora.

„Ovo je napor cijelog društva: Vlade, institucija, civilnog sektora i, što je najvažnije, građana Crne Gore, koji stabilno podržavaju članstvo u EU u oko 70 procenata. Taj snažan društveni konsenzus naš je najveći politički kapital i dodatna motivacija da ubrzamo reforme i do kraja 2026. godine ispunimo sve uslove za zatvaranje pregovaračkog procesa“, naglasila je ona.

Predsjednik EESK-a, Seamus Boland, kazao je da je istinsko uključivanje organizovanog civilnog društva presudno za uspjeh reformi.

„Kako Crna Gora postepeno i sigurno napreduje ka članstvu u EU, aktivno učešće civilnog društva mora ostati u srcu procesa proširenja, kako bi reforme bile utemeljene na demokratskim vrijednostima i imale široku podršku građana“, poručio je Boland.

Kopredsjedavajuća ZKO-a sa crnogorske strane, Gordana Đurović, ocijenila je da zatvaranje pet poglavlja šalje snažan signal institucijama EU i državama članicama da je Crna Gora čvrsto posvećena svom strateškom cilju.

„S ovog sastanka šaljemo jasnu poruku da je Crna Gora posvećena tome da do 2028. godine postane 28. članica EU. Taj cilj zahtijeva mobilizaciju svih resursa – u Vladi, Parlamentu i pravosuđu – kao i snažan dijalog sa civilnim društvom, kako bi završetak pregovora bio uspješan i održiv“, poručila je Đurović.

Kopredsjedavajući ZKO-a sa EU strane, Danko Relić, istakao je da napredak Crne Gore ka EU zavisi od konkretnih rezultata.

„Crna Gora je pokazala da napredak prema članstvu u EU nije pitanje političkih slogana, već rezultata, reformi i odgovornog vođstva. Proširenje EU temelji se na individualnim postignućima svake zemlje, uz snažan socijalni i civilni dijalog kao ključ uspješnog i održivog pristupnog procesa“, kazao je Relić.

Državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, Bojana Bošković, predstavila je rezultate i aktuelne aktivnosti Crne Gore u okviru sprovođenja Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da ovaj instrument ima centralnu ulogu u ubrzavanju socio-ekonomske konvergencije Crne Gore sa EU i pripremi zemlje za buduće članstvo.

Predstavnici civilnog sektora naglasili su da je aktivno, pravovremeno i suštinsko učešće organizacija civilnog društva ključno u procesu donošenja odluka koje direktno utiču na građane, posebno u okviru evropskih integracija. Istaknuta je važnost uključivanja civilnog sektora u zakonodavni proces od najranijih faza izrade propisa, kako bi reformska rješenja bila kvalitetnija, transparentnija i zasnovana na stvarnim potrebama društva.

Na kraju sastanka zajednički je poručeno da su snažan politički konsenzus, inkluzivan dijalog sa civilnim društvom i dosljedno sprovođenje reformi ključni preduslovi za uspješan završetak pregovora i punopravno članstvo Crne Gore u EU. Usvojena je i Zajednička deklaracija Zajedničkog konsultativnog odbora EU–Crna Gora, konsenzusom svih učesnika.

Zajednički konsultativni odbor civilnog društva EU–Crna Gora (ZKO) osnovan je u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Crne Gore, s ciljem da omogući dijalog između civilnog društva, socijalnih partnera i institucija, kao i da prati napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU.