Odlazak stranih državljana već se odražava na tržište nekretnina i turizam u Crnoj Gori.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Agenti za nekretnine kažu da odlazak stranaca znači i manje interesovanje za iznajmljivanje stanova ali ne i niže cijene nekretnina. S druge strane, profesor turizma Miško Rađenović kaže da Crna Gora ne treba da brine zbog odlaska stranaca, već da pronađe način da promoviše održivi turizam. Odlazak stranih državljana već se odražava na tržište nekretnina i turizam u Crnoj Gori.

Da li pad potražnje znači i niže cijene, kakav je uticaj vizne politike i šta očekuju stručnjaci?

Manje stranaca i niže kirije – to pokazuju posljednji podaci agencija za nekretnine. Odlazak dijela stranih državljana već se osjeća na tržištu, posebno na primorju, gdje je potražnja za stanovima u padu.

"Odlazak stranaca smanjuje potražnju za objektima. Na primorju je došlo do smanjenog najma. Dugoročni najam je opao kao i cijene stanova za 15 i 20 posto", kaže Snežana Vlaović iz agencije za nekretnine.

Odlazak stranaca neminovno ce se odraziti i na turistički sektor, ali fokus mora biti na dugoročnim rješenjima, upozorava profesor turizma Miško Rađenović.

"Ja se ne bih brinuo da li će državljani Turske ostvariti manje ili više dolazaka nego bih se veoma potrudio da riješim sistemske stvari, a to je na koji način uspostaviti održivi turizam u CG", kaže Miško Rađenović, profesor turizma.

Rađenović ističe da je ključ u snažnijem marketingu i promociji Crne Gore, uz okretanje ka novim tržištima i jasnije pozicioniranje zemlje kao održive turističke destinacije.

"Ono što zabrinjava je da CG još uvijek veoma malo ulaže u turistički marketnig", kaže on i dodaje da moramo ispraviti tu sistemsku grešku, ne zavisiti od nekog tržišta direktno.

U pozadini ovih promjena nalazi se bezbjednosni incident koji se dogodio na Zabjelu, nakon kojeg su uvedene vize za turske državljane. Iz Poreske uprave saopštili su da su od kraja oktobra do danas obrisana 63 privredna subjekta koja su imala makar jednog osnivača iz Turske.

"Djelatnosti u kojima su zatvorene kompanije poslovale: nespecijalizovana trgovina na veliko, djelatanost reklamnih agencija, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada, kompjutersko programiranje, konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem", kažu iz Poreske uprave.

Sprovođenje bezbjednosnih mjera, uključujući pojačane provjere dolazaka iz zemalja oslobođenih viza, nije samo unutrašnje pitanje, već i obaveza Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji. U posljednjem izvještaju Evropske komisije navodi se da je 2024. i 2025. ostvaren napredak u usklađivanju vizne politike s pravilima Evropske unije, uz očekivanje da se efikasnost tih mjera jasno dokumentuje.