U intervjuu za Dan predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić govorila je o rezultatima postignutim u prvoj godini rada, rješavanju starih predmeta, pritiscima na sudsku vlast i ključnim reformama neophodnim za izgradnju profesionalnog i odgovornog sudskog sistema.

Foto: YouTube screenshot/MediaBiro

Godinu dana ste na čelu Vrhovnog suda. Kako danas ocjenjujete stanje u sudstvu i kako izgleda pravda u Crnoj Gori s pozicije vrha sudske vlasti?

Moram priznati da je moja pozicija, kao čelnika sudske grane vlasti i nekoga ko je najviše odgovoran u jednom državnom sistemu za isporučivanje pravde u realnom roku, prije svega zahtjevna i veoma odgovorna, što je jasno i što će vrijeme pokazati kroz sudske odluke koje budu izlazile iz institucije kakva je Vrhovni sud. Prije svega, moram reći da sam svjesna u kakvom sam društvenom i institucionalnom trenutku stupila na ovu funkciju. Stanje u sudstvu nije bilo ohrabrujuće, ali je moj motiv od početka bio jasan – stvaranje nezavisnog, efikasnog, odgovornog i profesionalnog sudskog sistema. Godina dana jeste kratak period u odnosu na petogodišnji mandat, ali je bilo važno odmah postaviti jasne prioritete.

Koji su najveći problemi sa kojima ste se suočili?

Jedan od ključnih problema je nedostatak kadra. To se ne odnosi samo na Vrhovni sud već i na Viši sud i Apelacioni sud. Tokom čitave godine radili smo u otežanim uslovima, često sa nepotpunim sudijskim sastavima. Uz to, prostorni kapaciteti su neadekvatni, suđenja se i dalje održavaju u zgradi čiji uslovi ne odgovaraju savremenim standardima pravosuđa. Svakodnevno u ovih 365 dana održavaju se na desetine suđenja u prostornim kapacitetima koji datiraju još iz vremena nakon Drugog svjetskog rata. Radili smo i s ljudskim kapacitetima koji nisu adekvatni trenutku u kome treba da se isporuči pravda.

Kao članica Sudskog savijeta moram reći da mi zaista imamo problem sa kadrovskim popunjavanjem sudova, jer crnogorskom sudskom sistemu u ovom trenutku i prije godinu-dvije nije omogućeno da ima bazu iz koje može da kadrira, odnosno da se biraju najbolji mogući kadrovi. Vrhovni sud, kao najviša sudska instanca, od koje se očekuje da bude u cjelokupnom sastavu, čitave godine nije bio popunjen.

Sa pozicije čelnika sudstva, prije izvjesnog vremena obećali ste crnogorskoj javnosti da će u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici do kraja godine biti okončano devet postupaka. Smatrate li da takvo obećanje predstavlja svojevrsni pritisak na sudije koje postupaju u tim predmetima?

Prije svega da vam zahvalim na takvom pitanju, jer ga zaista smatram opravdanim i veoma važnim da razjasnimo određene stvari. Sa pozicije predsjednika Vrhovnog suda apsolutno ne mogu da imam neposredni uvid ni u jedan pojedinačan predmet, niti u činjenice i dokaze koji se u njima nalaze. Međutim, sa ove pozicije i te kako sam zainteresovana za postizanje efikasnosti crnogorskog sudskog sistema, odnosno da konačno izađemo iz onoga što nam naši evropski partneri poručuju već deset godina, a to je da smo sistem koji stvara zaostatak. Moj motiv i cilj su jasni – da stvorim nezavisno, efikasno, odgovorno i profesionalno sudstvo. Sa ove pozicije i te kako vodim računa šta i u kom kontekstu ću reći, a posebno da na neki način ne utičem na bilo kakav odnos zavisnosti nižestepenih sudova. Međutim, kao čelnica odgovorna sam za ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i 24. Mi smo u obavezi da informišemo naše međunarodne partnere, prije svega Evropsku komisiju, da pratimo bilans stanja u kom se nalazi određena kategorija predmeta. Evo, kao građanin vas pitam, zar nisu sazreli uslovi da se određena kategorija predmeta koji su već godinama nezavršeni pred Višim sudom u Podgorici dovede do kraja? To je naša obaveza prema onima koji su prije svega optuženi u tim predmetima, prema onima koji se nalaze u pritvorima, da ne bismo kršili njihova prava, ali prije svega da jasno znamo šta je pravni odgovor države na određene elemente visoke korupcije i organizovanog kriminala. Kada sam rekla i kad sam u svom izvještaju pred Evropskom komisijom prezentovala strukturu predmeta koji će biti završeni u određenim vremenskim intervalima, to je učinjeno na osnovu izvještaja koji kao predsjednik Vrhovnog suda dobijam od nižestepenih sudova.

Javnost je posebno osjetljiva kada su u pitanju stari nezavršeni predmeti. Šta je urađeno po tom pitanju i da li postoje mjerljivi rezultati?

Postoje i oni su ohrabrujući. Na početku 2025. godine u nadležnosti Vrhovnog suda bilo je 628 takozvanih starih predmeta. Zahvaljujući maksimalnom angažmanu sudija, prekovremenom radu i reorganizaciji, broj riješenih starih predmeta uvećan je za oko 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu. To su konkretni rezultati, a ne statistika radi statistike. Svjesni smo da su stari predmeti jedan od najvećih tereta sudskog sistema. Donijeli smo jedinstveni nacionalni program za rješavanje predmeta starijih od tri godine, koji je ocijenjen kao sveobuhvatan i sistemski dokument. Program je praktično obavezujući za sve predsjednike sudova u Crnoj Gori.

• Smatrate li da postoji pojačan politički pritisak na pravosuđe? Često čujemo kritike na račun „kadrova bivšeg režima“?

Političkih, unutrašnjih i spoljnih pritisaka je uvijek bilo i biće. To nije specifičnost samo Crne Gore. Živimo u doba političkog populizma gdje partije pokušavaju da se prilagode biračkom tijelu kritikujući sudske odluke. Moja poruka je jasna: pod mojim rukovodstvom, crnogorsko sudstvo neće biti zavisno ni od jedne politike, koja god ona bila i kakva god bila ta konstalacija snaga.​ Što se tiče priče o kadrovima, činjenica je da je u posljednje četiri godine zamijenjeno preko polovine crnogorskih sudija. Mi smo praktično obnovili sudski sistem novim ljudima. Neozbiljno je tim sudijama lijepiti etikete zavisno od toga koja je vlast bila u trenutku njihovog izbora. Naš zadatak je da građanima obezbijedimo efikasnu pravdu pod jednakim uslovima za sve. Jer svi, kada im se ugrozi neko pravo, dolaze pred crnogorske sudove da traže zaštitu.

Pretpostavljam da je to odgovor i na određene komentare pojedinih političara da crnogorskim pravosuđem, odnosno sudstvom, i dalje upravlja DPS?

Pa dobro, to je njihovo legitimno pravo. Svakome ko ima dilemu, sumnju da je neka sudska odluka na bilo kojoj sudskoj razini na teritoriji Crne Gore donijeta pod uticajem ove ili one političke partije, moja vrata kao predsjednice Vrhovnog suda i člana Sudskog savjeta su otvorena za sve vrste pritužbi.

Kakvo je trenutno stanje u Specijalnom odjeljenju Višeg suda s obzirom na to da su do prije godinu bili u zaostatku 168 predmeta?

U pravu ste… Pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici zaista je bila brojka koja je bila zabrinjavajuća ne samo za sudski sistem nego i za cjelokupno društvo. Reći ću vam da je u 2025. godini do perioda od prije mjesec pred tim sudom bilo oko 216 predmeta u radu. Ove godine, prema podacima koji su ažurirani, sudije specijalizovanog odjeljenja su riješile blizu 60 predmeta koji nose tu specijalnu oznaku. Želim reći da je za 10 mjeseci 2025. godine riješeno meritorno, ne formalno u smislu onoga na drugačiji način ili putem sporazuma o priznanju krivice, nego meritorno blizu 60 predmeta iz ove oblasti, a što predstavlja postotak od nekih 20 i nešto odsto više nego u čitavoj 2024. godini. Svjedoci ste da je posljednjih dana došlo do završetka glavnog pretresa ili do objavljivanja više presuda. Imamo jasnu obavezu da informišemo međunarodne partnere o napretku u poglavljima 23 i 24. Evropskoj komisiji dostavljamo precizne i provjerljive podatke, posebno kada je riječ o predmetima koji dugo traju. Naš cilj nije da uljepšavamo stanje, već da pokažemo odgovornost i spremnost da probleme rješavamo.

Da li evropski partneri to prepoznaju?

Mislim da prepoznaju. Konačno, u to me uvjerava i što svakodnevno u komunikaciji sa svima koji se zalažu za vladavinu prava u Crnoj Gori dobijamo pozitivne reakcije, za svaki pokrenuti projekat dobijamo podršku međunarodne zajednice u pogledu materijalnih uslova… Evo i danas smo objavili da je Vrhovni sud donio još jedan strateški dokument kojim je zatvorena obaveza iz reformske agende, a koji će Crnoj Gori donijeti preko dva miliona eura.

Šta smatrate najvećim izazovom u narednom periodu?

Vraćanje povjerenja građana. Sudstvo mora pokazati da je u službi pravde i građana, a ne bilo kojih interesa. Efikasnost, zakonitost i transparentnost su jedini put ka tome. Vjerujem da će vrijeme i rezultati koje budemo ostvarivali potvrditi da smo na dobrom putu.

Izmjenama ZKP-a brže do pravde

Koje su ključne zakonske promjene koje očekujete u narednom periodu?

​Insistiram na donošenju posebnog zakona o statusnim i materijalnim položajima sudija. To je obaveza bez koje ne možemo ući u Evropsku uniju. Takođe, očekujemo izmjene procesnih zakona, prije svega Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), koji će sudijama dati bolje alate da spriječe zloupotrebe i ubrzaju postupke. Dobili smo podršku međunarodne zajednice i očekujemo da ovi zakoni budu usvojeni u prvoj polovini 2026. godine.

Ne možemo čekati na Palatu pravde da bismo bili efikasni

Decenijama se priča o izgradnji Palate pravde. Postoje li konkretni pomaci?​

Ne možemo čekati Palatu pravde da bismo bili efikasni. Da smo je čekali, i ja i vi bismo već bili u penziji, a predmeti bi stajali. Ipak, apelujem na izvršnu vlast da nam omogući prostorne kapacitete dostojne institucije, jer su trenutni uslovi u kojima sudije rade daleko od optimalnih. Do tada, mi ćemo nastaviti da isporučujemo rezultate u onim uslovima koje imamo.