Vrijeme je božićnog posta i važno je da oni koji se pridržavaju tog običaja poštuju određene zdravstvene preporuke, kazala je u Radio-ordinaciji specijalistkinja higijene u Institutu za javno zdravlje Crne Gore dr Zorica Đorđević.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

"Događa se da se tokom posta neke osobe ugoje, da dođe do pada imuniteta, do anemije, do pada radne sposobnosti i kondicije. Najčešći razlog je neravnoteža u ishrani i jednolična ishrana. Da bi se održao osjećaj sitosti, mnogi unose dosta ugljenih hidrata, prije svega hljeba, tijesta i krompira. Šta je neka preporuka? Pravilno kombinovati hranu. Ne smijemo zaboraviti da su žitarice baza. Ovas, heljda, proso, ječam i spelta imaju izvanredan sastav makronutrijenata i mikronutrijenata. Mogu se kombinovati i začiniti bobičastim voćem, urmama, sjemenkama, orašastim plodovima. I riba je veoma dragocjens namirnica. Mogu se koristiti pastrmka i oslić, skuša i neke konzervirane vrste, poput sardine i tune. Ribe sa kostima odličan su izvor kalcijuma, ali i omega 3 masnih kisjelina. Važno je unositi i raznovrsno povrće, prije svega svježe, koje ima intenzivnu boju. Za zdravlje su korisne i kisjele salate, naročito kupus kojeg imamo u izobilju u ovom periodu", navela je Đorđević.

Itekako se mora voditi računa o količini skrobnog povrća, kao što je krompir. Zdravije je jesti krompir u obliku hladne salate sa blitvom, kao prilog ribi.

"To je mnogo bolja varijanta, nego vrući krompir, jer se tada iz njega brže resorbuje šećer. Mahunarke su izuzetno važne i zdrave namirnice. Pasulj, grašak, bob, leblebije i namazi koji se od njih prave, jako su hranljivi. Kombinacije žitarica i mahunarki sadrže sve neophodne sastojke, imaju sve aminokisjeline koje su značajne za izgradnju naših proteina i obavezno treba da budu dio zdravih obroka. Vrlo je bitno tokom posta konzumirati i voće, otprilike od 150 do 200 grama, jer veća količina uzrokuje veće taloženje masnog tkiva, tako da se "lijepe"kilogrami. Naravno da ne treba pretjerivati sa suvim voćem i orašastim plodovima. Dovoljna je jedna šaka dnevno. Važno je i kako se obroci pripremaju. Valja koristiti hladno cijeđena ulja, prije svega maslinovo, zatim od grožđa, laneno... Bitan je i unos tečnosti. Najbolje je piti vodu, blage čajeve, cijeđene sokove od voća i povrća, limunadu. Tako se organizam najbolje hidrira", ukazala je dr Đorđević.

Prema njenim riječima, treba imati na umu, kad se završi post, važno je postepeno se vraćati na mrsnu hranu.

To je značajno kako se ne bi opteretili organi za varenje, naročito jetra, koja je laboratorija našeg organizma.

"Dakle, jako je bitno da taj prelaz bude postepen. Osobe koje iz zdravstvenih razloga ne bi trebalo da poste su djeca, trudnice, dojilje i hronični bolesnici", upozorila je dr Đorđević.