Crnogorski penzioneri mogu da očekuju prvu ovogodišnju povećanu penziju sa isplatom 20. februara, saopštili su “Danu” iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

Foto: Ilustracija /Pixabay

U skladu sa zakonom, penzije se usklađuju tri puta godišnje – sa januarskom, majskom i septembarskom penzijom, a nova pravila usklađivanja odnose se i na one čije su najniže penzije bile zamrznute posljednje dvije godine, zbog propisanih privremenih odredbi. Precizna visina povećanja biće poznata tek nakon što Monstat objavi podatke o rastu plata i inflaciji krajem januara ili početkom februara, ističu iz Fonda PIO.

Ovo povećanje predstavlja prvo sistemsko vraćanje prava nekažnjenog zamrzavanjem penzija koje su mnogim penzionerima donosile ograničenu zaštitu od rasta cijena u periodu inflacije. Stručnjaci ocjenjuju da bi, uz očekivane podatke Monstata o rastu bruto zarada i inflaciji tokom posljednjih mjeseci, usklađivanje moglo rezultirati merljivim rastom primanja, značajnijim nego u proteklim godinama.

Podsjećanja radi, ranija usklađivanja koja su sprovedena pokazivala su da je redovno i vanredno usklađivanje u maju dovelo do rasta penzija u visini većoj od same inflacije, do ukupnog povećanja od oko 8,5 odsto, čime je minimalna penzija tada povećana na više nivoa u odnosu na prethodni iznos.

Minimalne penzije ponovno indexirane nakon dvije godine

Prema podacima Fonda PIO, gotovo polovina penzionera u Crnoj Gori prima minimalnu penziju u iznosu od 450 eura, koja je bila zakonski zamrznuta tokom 2024. i 2025. godine. Taj iznos predstavlja garantovanu osnovicu za penzije, ali je u praksi za većinu korisnika on zaustavio redovni rast primanja usljed usklađivanja sa ekonomskim pokazateljima.

Iz Fonda PIO su potvrdili da će od 1. januara 2026. minimalne penzije ponovo biti uključene u redovni mehanizam indeksacije, što znači da će i oni koji do sada nisu dobijali povećanja automatski imati pravo na usklađivanja sa rastom plata i troškova života. Ova promjena je uslijedila nakon izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, prema kojima se period zamrzavanja odnosi samo na ograničen vremenski rok, a ne na trajnu normu.

U najavi je da će penzije u 2026. biti indeksirane najmanje tri puta, u januaru, maju i septembru, a da se svako od tih usklađivanja vrši po formuli koja uzima u obzir rast prosječnih bruto zarada i inflaciju u prethodnom periodu. Ovakav način usklađivanja je i ranije bio standard, ali se tokom pandemije i ekonomske nestabilnosti znatno izmijenio.

Finansijska održivost i izazovi

Istovremeno, PIO Fond se suočava sa rastućim finansijskim deficitom, jer prihod od doprinosa značajno je smanjen u odnosu na prethodne godine, dok je sve veći broj korisnika penzijskog sistema povećao pritisak na budžet. Posmatrano kroz predloženi budžet za 2026. godinu, očekuje se da Fond PIO ostane zavistan od doprinosa iz državnog budžeta kako bi se osigurala stabilna isplata penzija.

Iako se u javnom prostoru često pojavljuju različite interpretacije fiskalne strategije i mogućnosti povećanja penzija, zvanične najave iz Vlade i nadležnih institucija ukazuju da penzije neće biti smanjivane, već da je u planu njihovo kontinuirano usklađivanje i rast iznad iznosa od 450 eura, uz ciljeve da se u narednom periodu poboljša standard najugroženijih penzionera.

Kako to utiče na penzionere

Za veliki broj penzionera, posebno starijih ljudi sa fiksnim primanjima, ove promjene znače da bi realna vrijednost penzija mogla da poraste i da se bar djelimično nadoknadi rast cijena osnovnih životnih namirnica i usluga. Analitičari ukazuju da bi realno povećanje penzija – ako Monstat potvrdi stabilan rast zarada u uslovima niže inflacije – moglo donijeti značajnije olakšice za potrošačku korpu starijih građana.

U takvim okolnostima, najave iz Fonda PIO i ekonomske projekcije pokazuju da bi penzioneri već od februara mogli osjetiti konkretnije poboljšanje na isplatnim listićima, a da će ukupni trend rasta biti usklađen sa ekonomskim kretanjima u zemlji i regionu u 2026. godini.