U gušenju pobune u Iranu pobijene su hiljade ljudi, razmjere stradanja priznaje čak i zvanični Teheran. DW je razgovarao sa ženom koja je izgubila nećaka i tvrdi, egzekutiran je hicem u glavu.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Mohamad Saleh Zarif Mogadam (28) bio je bokser i trener boksa. Stradao je 8. januara u talasu protesta u Iranu, nakon čega je došlo do krvavog gušenja demonstracija, u kojima je, navodno, stradalo na hiljade ljudi.

Farzaneh je za smrt svog nećaka saznala nakon što je prošle sedmice donekle obnovljena komunikacija putem interneta. Pristup pouzdanim informacijama iz Irana i dalje je otežan nakon što je režim blokirao internet i međunarodne pozive usred najveće pobune protiv vlasti u Iranu tokom posljednjih decenija.

Posljednjih dana su neki Iranci u dijaspori, koji žive u Njemačkoj, ipak uspjeli da stupe u kontakt s rodbinom u Iranu.

DW je razgovarao sa tetkom Mohamada Saleha koja je nastanjena u Kelnu. Njen nećak je, kaže Farzaneh, napustio dom u Teheranu uveče 8. januara, zaputivši se na jedan od protesta.

Svojevremeno je učestvovao i u demonstracijama 2022. nakon nasilne smrti Jine Mahse Amini, mlade Kurdkinje koja je preminula u policijskom pritvoru nakon što ju je iranska “moralna” policija optužila da nije pokrila kosu maramom onako kako nameću šiitske vlasti.

Ovaj put se Saleh nije vratio kući.

Demonstranti ubijani bojevom municijom

Protesti su, najprije zbog ekonomskih problema, izbili krajem decembra u Teheranu i to u dijelu grada poznatom kao Veliki bazar. Ubrzo su prerasli u političke proteste i proširili se širom zemlje. Najkrvavije su bile noći 8. i 9. januara, tu se podudaraju informacije državnih zvaničnika, nevladinih organizacija sa sjedištem u inostranstvu i svjedočenja očevidaca.

“U naselju Narmak, bezbjednosne snage su pred našim očima ubile najmanje pet ili šest lica”, rekao je jedan svjedok iz teheranskog naselja Narmak, kojeg citira Amnesti inernešnal.

“Počeli su da koriste bojevu municiju.”

Dok su iranske snage nastojale da uguše nemire, vlasti su blokirale pristup internetu, što je mnogim porodicama onemogućilo da saznaju šta se desilo s njihovim najmilijima.

“Od početka protesta govorio je porodici da će učestvovati na svakom skupu“, tužno priča Farzaneh o svom nećaku.

“Bio je sit svega, kao i mnogi drugi mladi ljudi u Iranu.”

Te večeri Mohammad Saleh je sa 25-godišnjim prijateljem i njegovom djevojkom boravio u teheranskom naselju Arija Šahr. Tamo su ih presreli pripadnici Basidža, paravojne formacije pod kontrolom Revolucionarne garde, koja pomaže iranskim snagama u gušenju nemira.

“I Mohamad Saleh i njegov prijatelj pogođeni su bojevim mecima”, dodaje Farzaneh. “Prvi metak pogodio ga je u bok.” Njegov prijatelj je takođe ubijen, dodala je, a djevojka je uspjela da pobjegne i kasnije obavijesti obije porodice o onome šta se dogodilo.

“Po priči djevojke, koja se uspjela spasiti, Mohamad je još bio živ kada je pao na tlo“, rekla je Farzaneh u razgovoru za DW. „Onda su mu pucali u glavu.“

Porodice prisiljene da plaćaju da bi preuzele tijela

Međunarodni mediji izvijestili su o brojnim slučajevima u kojima su iranske vlasti tražile tzv. “novčanu naknadu za municiju” od porodica ubijenih, u zamjenu za predaju njihovih tijela.

Druge porodice su izvijestile da su, kako bi mogle da preuzmu tela, bile prisiljene da potpišu dokumente u kojima stoji da su njihovi najmiliji bili pripadnici bezbjednosnih snaga, a ne demonstranti.

Iranski zvaničnici su negirali obije tvrdnje. Međutim, Farzaneh tvrdi da se njena porodica suočila upravo s takvim izborom.

Rekla je za DW da su zvaničnici prvo tražili da roditelji Mohamada Saleha potpišu izjavu da je on bio član Basidža. „Oni su to odbili. Nakon toga, vlasti su zahtijevale novac za predaju tijela“, rekla je tetka ubijenog.

Prema njenim riječima, zvaničnici su u početku tražili 700 miliona tomana (oko 4.260 evra), što je ogroman iznos za većinu iranskih porodica. Nakon četiri dana pregovora, pristali su da predaju telo za 200 miliona tomana (oko 1.220 evra).

Mohamad Saleh je, prema navodima Farzaneh, sahranjen u ponedjeljak (19. januar) na strogo kontrolisanoj ceremoniji na glavnom teheranskom groblju.

Broj poginulih u Iranu i dalje nejasan

Američka organizacija za ljudska prava HRANA saopštila je u srijedu da je do sada potvrdila 4.519 smrtnih slučajeva, dok je više od 9.000 slučajeva još uvijek pod istragom.

“Među ubijenima su 4.251 demonstrant i 197 pripadnika bezbjednosnih snaga”, navodi HRANA. Organizacija Iran hjuman rajts, sa sjedištem u Norveškoj, izvijestila je o više od 3.400 poginulih.

Jedan iranski zvaničnik rekao je u nedjelju agenciji Rojters da su vlasti potvrdile najmanje 5.000 smrtnih slučajeva tokom protesta.

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, rekao je u govoru u četvrtak da su „hiljade“ ljudi ubijene u posljednje dvije sedmice,  što je neuobičajeno priznanje za lidera koji je do tada izbjegavao navođenje broja žrtava.

DW ne može nezavisno da provjeri ove brojke, a našim novinarima nije dozvoljeno slobodno izvještavanje unutar Irana.

Saradnici Hjuman rajts voča pregledali su dokaze koji pokazuju da su mnogi demonstranti ubijeni ili ranjeni hicima u glavu i torzo.

Mohamad Saleh iza sebe je ostavio petogodišnjeg sina. „Porodica još nije smogla snage da mu kaže istinu“, rekla je Farzaneh. „Kako objasniti petogodišnjem djetetu da su mu oca ubili?“