Potpredsjednik Vlade Milun Zogović poručio je da inicijativa Demokratske narodne partije za normiranje srpskog kao službenog jezika u Crnoj Gori predstavlja pitanje evropskih vrijednosti, jednakosti i ukidanja diskriminacije, te da je utemeljena na rezultatima tri posljednja popisa stanovništva i savremenoj evropskoj pravnoj praksi.

Foto: Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić

“Uvažavajući značaj inicijative Demokratske narodne partije, njenu kompatibilnost sa evropskim pravnim standardima, utemeljenost na rezultatima tri poslednja popisa stanovništva, kao i njen pomiriteljski karakter kroz uklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori, očekujem da svi u Vladi podrže ovu inivijativu”, naveo je Zogović u izjavi dostavljenoj medijima.

Po Ustavu, predlog za promjene Ustava može predložiti, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika.

“Ne očekujemo da se na prvoj sjednici usvoji tekst Ustavnih promjena ili dopuna Ustava nego da se izrazi politička spremnost da se kroz složen ustavni proces dodje do predloga i rešenja koji bi nakon toga normirao srpski kao službeni jezik”, kazao je Zogović.

Ne smatra da su za to potrebne 3/5 na referendumu.

“I ne smatram da za to treba čekati ulazak u EU. Zagovornici te politike žele ne samo da spriječe normiranje srpskog kao službenog nego i gaje nade da će vremenom crnogorski jezik postati među građanima zastupljeniji od srpskog.  Ako bi Vlada prihvatila našu inicijativu mi znamo da za to treba vrijeme ali naglašavam da nam odugovlačenje nije prihvatljivo. Za razliku od procedure promjene Ustava za  pitanje dvojnog državljanstva i uvođenju trobojke kao narodne zastave u upotrebi i isticanju, potreban je 41 glas u parlamentu a ova parlamentarna vecina ima 52 poslanika”, kazao je Zogović.

Ako postoji politička volja ovo se, tvrdi on, može vrlo brzo riješiti.

“Inicijativu podnosimo Vladi zato što Vlada sama može da predloži Ustavne promjene, a prihvatanjem inicijative šalje se poruka da postoji spremnost za otvaranje dijaloga na ove teme i dobra volja da se ova pitanja riješe”, kazao je Zogović.

Diskriminacija, dodaje on, nije dio evropskih vrednosti.

“Da li možete da zamislite da bilo koji grđanin Crne Gore koji razumije i osnove demokratije može reći da je protiv toga da  zajednici koja se na popisu većinski izjasnila da govori srpskim jezikom, treba uskrati to pravo i ne dozvoli da taj jezik bude službeni. I kako neko ko kaže da je protiv inicijative da srpski jezik bude sluzbeni, ako njime govori većina stanovništva, može reći da se zalaže za evropske vrijednosti i da je za demokratski uredjemo društvo. Ko god je protiv ove inicijative taj je i protiv EU vrednosti i prakse u evropskim zemljama”, ističe Zogović.

EU je, dodaje on, zasnovana na vrednostima koje uključuju jednakost, nediskriminaciju i posebno poštovanje temeljinih prava i sloboda.

“Evropski standard nije “jedan jezik – jedna država”, nego inkluzija i poštovanje realne jezičke slike društva. Na osnovu rezultata tri poslednja popisa stanovništva u Crnoj Gori, utvrđeno je da se najveći procenat građana izjasnio da govori srpskim jezikom. Uprkos toj objektivnoj, statistički potvrđenoj i demokratski izraženoj činjenici, srpski jezik nema status službenog jezika”, kazao je Zogović.

Kako je naglasio, povelja Evropske unije o osnovnim pravima izričito zabranjuje svaku diskriminaciju po osnovu jezika.

“Jezik je, dakle, jasno prepoznat kao samostalan i zaštićen osnov diskriminacije u evropskom pravu. Iako se Povelja EU formalno neposredno primenjuje na države članice, ona predstavlja obavezujući standard za države kandidate u okviru procesa pristupanja. Ugovor o Evropskoj uniji propisuje da se Unija zasniva na vrijednostima jednakosti i poštovanja ljudskih prava. Evropski pravni standardi, međutim, ne štite samo formalnu jednakost, već i materijalnu (stvarnu) jednakost”, kazao je Zogović.

Evropska praksa, ističe on, pokazuje da pluralizam službenih jezika predstavlja pravilo, a ne izuzetak, naročito u državama sa složenom jezičkom strukturom.

“Belgija ima više službenih jezika upravo radi institucionalnog odraza stvarne jezičke realnosti. Finska priznaje švedski kao službeni jezik, iako ga govori manjina – čime se dodatno potvrđuje da je evropski standard inkluzija, a ne isključenje. Švajcarska, iako nije članica EU, često se uzima kao referentni evropski model jezičke ravnoteže”, kazao je Zogović.

Prema njegovim riječima, u procesu pristupanja EU, Evropska komisija posebno ocenjuje postojanje strukturnih politika koje proizvode trajnu neravnopravnost, čak i kada formalna zabrana diskriminacije postoji.

“Inicijativa da srpski jezik dobije status službenog jezika u Crnoj Gori ne ugrožava nijedan drugi jezik, ne umanjuje postojeća prava bilo koje zajednice, već ima za cilj otklanjanje normativne neravnoteže i uspostavljanje sistema koji odražava demokratski izraženu volju građana. Davanje službenog statusa jeziku kojim govori najveći broj građana ne bi predstavljalo odstupanje od evropskih vrijednosti, već njihovu doslednu i vjerodostojnu primjenu u skladu sa demokratskim principima”, kazao je Zogović.

Kako je istakao, vraćanjem istorijske trobojke kao narodne zastave u upotrebi i isticanju ni na jedan način se ne dovodi u pitanje postojeća državna zastava, ne ugrožava se ustavni poredak, ne isključuje se nijedan identitet, već ima za cilj institucionalno priznanje istoriskog kontinuiteta i identitetskog pluralizma.

“Takvo rešenje ne bi prestavljalo povratak u prošlost, već evropski standardizovan način očuvanja istorijskog kontinuiteta, društvene ravnoteže i jednakosti građana”, dodaje Zogović.

Aktuelni crnogorski zakonodavni okvir, naglašava on, nije u skladu sa međunarodnim standardima u prvom redu sa dokumentima Savjeta Evrope, praksom Venecijanske komisije i Evropskog suda u Strazburu u pogledu pitanja dvojnog državljanstva.

“Usaglašavanje Crne Gore sa preovlađujućim politikom država članica EU po ovim pitanjima je posebno značajno zbog procesa EU integracija, imajući u vidu da, kada Crna Gora postane članica EU, to će itekako imati svog uticaja na stopu fluktuacije stanovništva. Zbog toga potrebno je blagovremeno usaglašavati nacionalno zakonodavstvo u skaldu sa preporukama međunarodnih tijela i institucija EU, kako momentom pristupanja ne bi postalo očigledno da crnogorski zakonodavni okvir u pogledu državljanstva ima određenih znatnih nekompatibilnosti sa načelima pluralizma, jednakosti građana, građanske države i demokratskog društva”, kazao je Zogović.

Zaključuje da će odnos prema njihovoj inicijativi dati najbolji odgovor na pitanje da li je Crna Gora suštinski prihvatila evropske vrijednosti i standarde i da li je spremna da ih implementira.