Politički lider Srba u Crnoj Gori, Milan Knežević izjavio je da je odluka DNP da napusti Vladu Crne Gore doneta zbog odbijanja vlasti da reši "osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjašnjava da govori srpskim jezikom".

Arhiva; Foto: YouTube screenshot/За будућност Црне Горе

U emisiji "Oko" na RTS-u, Knežević je rekao da je DNP od građana dobila podršku da se riješe ključna pitanja identitetskog i pravnog karaktera: status srpskog jezika kao službenog, normiranje narodne zastave Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima, kao i omogućavanje sticanja državljanstva za desetine hiljada ljudi poreklom iz Crne Gore koji su se 2005. i 2006. godine, u vrijeme referenduma, zatekli u Srbiji i ostali bez državljanstva.

Prema njegovim riječima, odnos premijera Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan je politici bivšeg režima, zbog čega, kako je naglasio, DNP nije željela da bude saučesnik u "ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine".

Knežević se posebno osvrnuo na pitanje crnogorskog jezika, ističući da DNP nije dovodila u pitanje njegovo normiranje u Ustavu, već je tražila dopunu. Podsjetio je da je za ustavne dopune potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, dok je za izmene Zakona o zastavi i Zakona o državljanstvu dovoljna prosta većina od 41 poslanika.

"To pokazuje da ne postoji politička volja da se ova pitanja riješe i da smatramo da se za naše ideološke ciljeve moramo boriti kroz drugi vid institucionalnog djelovanja", poručio je on.

Kao primjer, naveo je da u Crnoj Gori postoje dva fakulteta za crnogorski jezik – jedan u Nikšiću sa 30 grafema i drugi na Cetinju sa 32 grafema – što, po njegovoj ocjeni, najbolje govori o tome koliko se "takozvani crnogorski jezik" primio u narodu. Knežević je to ocijenio kao "lingvistički inženjering" usmeren na stvaranje novog identiteta, odvojenog od srpskog jezika i zajedničke istorije, kulture, tradicije i duhovnosti sa Srbijom i srpskim narodom.

Govoreći o odnosima unutar koalicije "Za budućnost Crne Gore", Knežević je kazao da razgovori sa Novom srpskom demokratijom, koju predvodi Andrija Mandić, tek predstoje, ali da je DNP već povukla konkretne poteze. Najavio je da će do kraja februara u skupštinsku proceduru biti predložen Zakon o državljanstvu, kao i inicijativa za pokretanje dopuna Ustava u delu koji se odnosi na srpski jezik.

Knežević je istakao da je za ustavne dopune neophodan politički dogovor koji trenutno ne postoji, jer je za to potrebno 54 poslanika. Prema njegovim rečima, premijer Spajić nije želeo da podrži takav dogovor i uputio je predstavnike DNP-a na radne grupe.

"Kada u Crnoj Gori formirate radnu grupu, to znači da nešto ne želite da završite. Bilo nam je jasno da se bježi od ovih suštinskih građanskih i elementarnih prava, ne samo srpskog naroda, već svih govornika srpskog jezika, a da takav odnos dolazi i pod uticajem određenih ambasadora", rekao je Knežević.

On je ocijenio da bi dalji opstanak DNP-a u Vladi bio kompromitujući, jer se država, kako je naveo, nalazi u "totalnom institucionalnom raspadu" i da stranka ne želi da daje legitimitet takvom stanju.

Konačna odluka o tome da li će koalicija "Za budućnost Crne Gore" nastaviti da postoji biće donijeta na organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije. Knežević je naveo da sa Mandićem ima prijateljske odnose, ali da se razlikuju u pogledu puteva za ostvarivanje interesa srpskog naroda u Crnoj Gori. Ocijenio je i da je neuobičajeno da jedan deo koalicije bude u opoziciji, a drugi u vlasti, te da će novonastala situacija biti detaljno analizirana, nakon čega će javnost biti obavještena o daljim koracima,