U izdaji treba tražiti razlog ćutanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića povodom najnovijih dešavanja na Kosovu i Metohiji.

Foto: Vlada Crne Gore/ Đorđe Cmiljanić

Vučić već dvije godine upadljivo manje govori o Kosovu, najvjerovatnije zato što ne želi da se povezuje sa izgubljenim bitkama i da izgleda slabo. To govori da Srbija nema namjeru da se ozbiljno suprotstavlja potezima iz Prištine, kažu sagovornici Danasa, komentarišući činjenicu da Vučić u brojnim javnim nastupima proteklih dana nije rekao ni riječ o početku primjene propisa o strancima i vozilima na Kosovu, koji brinu srpsku zajednicu.

Vučić upadljivo prećutkuje ono što bi moglo direktno da utiče na život ljudi na Kosovu i Metohiji, dok istovremeno glasno govori o prijetnji i provokaciji koju za Srbiju predstavlja vojni savez Kosova, Albanije i Hrvatske, najavljujući dodatno naoružavanje zemlje.

Zakon o strancima, uz odluku o vozilima, izazvao je zabrinutost srpske zajednice zbog posljedica koje može imati na njihov svakodnevni život. Zbog toga je njegova primjena, koja je trebalo da počne 15. januara, odložena za 15. mart, do kada traje informativna kampanja.

Žarko Ristić samostalni poslanik u Skupštini i osnivač Kosovskog saveza, kaže za Danas da je za sudbinu srpskog naroda na Kosovu i situaciju u kojoj se danas nalazi dobrim dijelom zaslužna i srpska naivnost i politička nezrelost.

„Život takve stvari ne prašta, a političari to uvijek obilato koriste. Srbi na Kosovu i Metohiji oduvijek su sa puno povjerenja i pažnje gledali u Beograd. Međutim, Beograd danas, a posebno Aleksandar Vučić, po pitanju Kosova uspio je da učini nemoguće. Uspio je da iznevjeri čak i najnaivnije i najdobronamjernije. Čak i oni koji su bili za surovo otcjepljenje Kosova nijesu bili za ovakvu izdaju Srba na Kosovu, jer se ipak radi o ljudima“, ističe on.

Dodaje da upravo u izdaji treba tražiti razlog njegovog ćutanja.

„On više nema šta da kaže, niti može da se bori za Kosovo i Metohiju, niti ima pravo na to, jer je nizom namjernih grešaka u kratkom roku sve izdao. Svako njegovo novo oglašavanje i miješanje države dovelo bi u pitanje opstanak njegovog režima. Ne smije se zaboraviti da je sa tim ciljem i doveden, odnosno podržan od strane tadašnjih velikih sila. Oni neposlušne lako uklanjaju“, ukazuje Ristić.

On napominje da se Vučić Kosovom i Metohijom bavi isključivo radi prikupljanja dnevno-političkih poena i skretanja pažnje sa drugih tema.

„Vješto koristi muku Srba, koju upakuje u nacionalne oblande i potom ih servira uz pomoć svojih polupismenih kadrova. Kada bude znao da objasni zašto je nagovorio Srbe da se povuku iz kosovskih institucija, a prije svega iz kosovske policije, znaće i da objasni zašto sada mora da ćuti. Otrežnjenje Srba će doći, ali bez Aleksandra Vučića“, naglašava Ristić.

Slično mišljenje ima i Milica Andrić Rakić, programska menadžerka NVO “Nova društvena inicijativa”.

Ona podsjeća da Vučić već dvije godine upadljivo manje govori o Kosovu i dešavanjima na Kosovu u javnosti.

“Najvjerovatnije zato što ne želi da se povezuje sa izgubljenim bitkama i da izgleda slabo. To govori da Srbija nema namjeru da se ozbiljno suprotstavlja potezima iz Prištine, što je u suštini ključno u svim porukama koje se tiču očuvanja mira i stabilnosti”, navodi ona.

Prema njenim riječima, konfrontacija sa Prištinom oslabljenom režimu donijela bi dodatnu nestabilnost na spoljnopolitičkom planu, pa se sve kontramjere do sada odnose uglavnom na finansijsku podršku srpskoj zajednici, kroz zapošljavanje i različite oblike socijalnih davanja, od redovnih do specifičnih, poput dodataka za djecu i isplata nezaposlenima.

Podsjeća i da je nedavno potpisan novi sporazum sa ministarkom Stamenkovski Đurđević o dodatnih 60 miliona za korisnike socijalne zaštite.

Na pitanje o ispunjavanju datih obećanja, navodi da zakon kojim bi se Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija proglasila područjem posebne socijalne zaštite, kao i zakon o organizaciji nadležnosti pravosudnih organa Srbije za to područje, nijesu usvojeni, ali da se davanja obećana u prvom zakonu isplaćuju.

Podsjetimo, iako je usvojen još 2013., poznavaoci prilika i u nedavnoj analizi Kosovo onlajna izrazili su bojazan da će najnovija namjera vlasti u Prištini dodatno zakomplikovati život Srbima koji žive na Kosovu, ali i onima koji tamo dolaze da rade ili studiraju.

Zakon o strancima predviđa da se građani koji ne posjeduju kosovsko državljanstvo smatraju strancima i da svoj boravak moraju da prijave Kosovskoj policiji, dok Zakon o vozilima nalaže da vožnja na ovlašćenje, ukoliko vozač nema prebivalište u zemlji u kojoj je vozilo registrovano, više neće biti moguća.

Kako je Danas pisao, Srbe na Kosovu, nakon zatvaranja institucija koje su radile po srpskom sistemu i ukidanja dinara, sada čeka primjena dva zakona o kojima se u javnosti najčešće govori u kontekstu integracije preostalih institucija u srpskom sistemu, školstva i zdravstva.

U javnosti se mogao čuti veliki broj primjedbi na ove zakone, od toga da će onemogućiti Srbima korišćenje automobila na ovlašćenje i sa registracijama gradova u Srbiji, do toga da će otežati rad velikom broju ljudi na Univerzitetu u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici i u zdravstvenim ustanovama na sjeveru Kosova.

Poseban problem predstavljaju i građani čija se dokumenta vode na gradove centralne Srbije, a koji se školuju, žive i rade na Kosovu. Kritičari upozoravaju da bi primjena ovih propisa mogla dodatno otežati različite administrativne procedure i dovesti do toga da veliki broj ljudi bude prinuđen da napusti Kosovo.