Ne postoji nikakvo istorijsko utemeljenje da trobojke koje se ističu po Crnoj Gori, pa i ona na Žabljaku, imaju ikakve veze sa crnogorskim nasljeđem -rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, istoričar Adnan Prekić.

Foto: Skupština Crne Gore

Način na koji institucije djeluju, kaže Prekić, u slučaju nestalog spomenika četničkog komandanta i zločinca Pavla Đurišića, je jasna poruka kakav je odnos društva i zvanične politike prema Pavlu Đurišiću.

"Radi se o jednom ratnom zločincu, o čovjeku koji je bio saradnik okupatora, o nekome ko je napravio prelaz od navodnog borca za srpsku stvar do nekoga ko je bio pod komandom Anta Pavelića i ustaških snaga sa kojima je zajedno pravio koaliciju i sa kojima je zajedno pokušavao da napusti teritoriju tadašnje Jugoslavije i sa te naučne, kritičke istoriografije je jasno o kakvom tipu ličnosti se radi", rekao je Prekić.

Kaže da je glorifikacija ličnosti i djela Pavla Đurišića nasljeđe politike sa takozvane konferencije u Šahovićima, podsjeća on, održane krajem decembra 1942. godine kojom su definisani strateški ciljevi četničkog pokreta u Crnoj Gori.

"To je, po meni, politika kontinuiteta koju na neki način možete pratiti sa onim što se dešavalo krajem osamdesetih godina i početkom devedesetih kroz čuvene programe od ,,Srpskog memoranduma” pa do stotina hiljada zločina i žrtava koje su se desile na prostoru bivše države tokom devedesetih godina i konačno to je nasljeđe politike koja je završila na osuđeničkoj klupi Haškog tribunala", istakao je Prekić.

Smatra da priča o isticanju trobojke na zgradi SO Žabljak ima dva dijela, pravni i identitetski koji se odnosi na nasljeđe, te smatra da se radi o zloupotebi prošlosti i političkom pitanju i negiranju savremenog identiteta Crne Gore.

"O pravnom dijelu se dosta govorilo u prethodnom periodu i tu je situacija potpuno jasna. Zakon o isticanju simbola je potpuno jasan i on definiše kriterijume na koji način oni treba da se ističu i kako. Ta trobojka je apsolutno nezakonito na svim onim mjestima na kojima se nalazi na prostoru Crne Gore i to je ta jedna pravna priča i ona je potpuno jasno, ali nažalost za to, kao i mnoge druge stvari u državi, nemamo poštovanje onoga što je slovo zakona. Druga strana je identitetska priča i priča koja se odnosi na nasljeđe te trobojke, prije svega moram da kažem da su i tu stvari dosta jasne, ne postoji nikakvo istorijsko utemeljenje da zastava koju ti ljudi ističu ima ikakve veze sa nasljeđem Crne Gore, oni se pozivaju na razne stvari koje nemaju nikakvo utemeljenje. Podsjetiću vas da jedini zvanični dokument koji negdje normira postojanje te trobojke je Ustav Crne Gore iz 1905. godine, međutim ni u tom Ustavu se ne govori o zastavi, govori se o narodnim bojama i tu se kaže da su narodne boje crvena, bijela i plavetna. Kada govorimo o onome što je zakonom normirano o državnim simbolima tu takođe imamo normu koja govori o istorijskim simbolima ponovo u tim simbolima nema trobojke koja se vidi na crnogorskim institucijama, kako izgleda ta trobojka mogu svi da vide kada pođu u Narodni muzej Crne Gore u dvorac kralja Nikole, odmah pored ulaza sa lijeve strane postoji ta zastava i ona nema nikakve veze sa onim što su zastave koje se ističu", naglasio je Prekić.

Vjeruje da se forsiranjem identitetskih pitanja želi postići objedinjavanje biračkog tijela i homogenizacija ljudi, jer spadaju u duboko emotivna pitanja po svakog pojedinca i lako ih odvoje od realnih problema crnogorskog društva.

"Ja uopšte ne mislim da u Crnoj Gori postoji uslovno rečeno neka podjela po tim pitanjima, svako pluralističko društvo, a mislim da je takvo i crnogorsko, ima određene vrste podjela, međutim ovdje se upravo ta pitanja zloupotrebljavaju i najviše zloupotrebljavaju od onih koji se navodno pozivaju na neka pomirenja, koji se navodno pozivaju na neku slogu, ili, kako oni to često vole da kažu, neku vrstu sabornosti i mislim da je u tom dijelu apsolutno jasno šta je funkcija i kakva je interpretacija ovih identitetskih pitanja", istakao je Prekić.

Osvrnuvši se na volontiranje popova Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu Crne Gore istoričar kaže da je to pokazatelj nepoštovanja temeljnih vrijednosti Ustava Crne Gore.

"To potvrđuje tezu da nakon 2020. godine imamo snažan pritisak i snažan upliv ne samo ove, nego i mnogih drugih vjerskih zajednica u javni prostor, i sve ono što su neke stvari gdje vjerskim zajednicama apsolutno nema mjesta. Ja sam apsolutno siguran da u Državnom arhivu Crne Gore postoji dovoljno kompetentnih i kvalifikovanih ljudi koji nece dozvoliti bilo kakvu zloupotrebu ove vrste, međutim sama činjenica mi svjedočimo ovoj vrsti klerikalizacije društva govori u kakvom smo mi problemu i ti problemi su vidljivi na svakom koraku", rekao je Prekić.

Kaže da je "srpski svet” politika kontinuiteta koja pretenduje da preoblikuje i prisvoji sve ono što je Crna Gora i važno je, poručuje on, na koji način građanska Crna Gora reaguje na tu politiku.

"Nedostatak adekvatne reakcije i nedostatak onoga što su pravi načini oblikovanja odgovora na te vrste izazova daje prostora tim politikama da one imaju određeni uticaj u crnogorskom društvu", zaključio je Prekić.