Uprkos vojnoj tajnovitosti o gubicima na ukrajinskoj i ruskoj strani i teškoćama u brojanju civilnih žrtava, posebno u okupiranim područjima, napori van terena i ukrštanje javnih podataka omogućavaju da se procjene kolosalne razmjere ljudskih žrtava ove četiri godine rata, prenio je danas pariski list Mond (Le Monde) na svom sajtu.
Foto: UN
Između 500.000 i 600.000 poginulih, vojnih i civilnih zajedno - to je približan ljudski broj, četiri godine nakon odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da pokrene invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
"To je najgore krvoproliće na evropskom kontinentu od Drugog svjetskog rata, daleko nadmašujući jugoslovenske ratove. Ako uključimo ratne veterane sa invaliditetom, ukupan broj se približava dva miliona pojedinaca, prema proračunima Centra za strateške i međunarodne studije, vašingtonskog tink-tenka specijalizovanog za bezbjednosna pitanja", naveo je Mond.
Međutim, to je samo procjena, jer i Ukrajina i Rusija nisu saopštile svoje vojne gubitke. Na civilnom frontu, izvještaj Ujedinjenih nacija, datiran sredinom februara, procjenjuje broj dokazanih i identifikovanih ukrajinskih civilnih žrtava na 53.006 od 24. februara 2022. godine, uključujući 15.954 smrtnih slučajeva. Tome se moraju dodati desetine hiljada civilnih žrtava na 20 odsto ukrajinske teritorije koju je okupirala ruska vojska, uključujući 22.000 ubijenih, prema Kijevu, tokom tromjesečne ruske opsade Mariupolja u proleće 2022. godine.
KOMENTARI (0)