Crna Gora ima formirane obavezne rezerve naftnih derivata u količini od 44.260 metričkih tona, koje čine bezolovni benzin i eurodizel, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

 

Foto: Kolektiv.me 

Iz tog resora reagovali su povodom, kako navode, netačnih tvrdnji koje su se nedavno pojavile u javnom prostoru, a kojima se građani pokušavaju uvjeriti da Crna Gora „nema nijedan litar rezervi goriva“.

„Ove rezerve su formirane od septembra prošle godine i predstavljaju 40 odsto ukupne zakonske obaveze, u skladu sa Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Ukupna obaveza iznosi 112.340 metričkih tona, što odgovara 90 dana neto uvoza, u skladu sa evropskim standardima“, naveli su iz Ministarstva.

Kako su kazali, tvrdnje da država „nema nijedan litar rezervi“ su potpuno netačne i predstavljaju svjesno i grubo obmanjivanje javnosti.

Dodaju da se posljednjih dana u javnosti pojavljuju brojni komentari, kako su ih nazvali, „ad hoc analitičara“, političara i medijskih „istraživača“, koji ovu temu koriste za brzu pažnju i medijsku vidljivost.

„Lako je prepoznati maliciozno lobiranje pojedinih medija u korist određenih poslovnih grupacija. Cilj je stvoriti paniku i pogrešnu sliku o stabilnosti energetskog sistema“, naveli su iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Ističu da je formiranje rezervi započelo tokom 2025. godine, nakon što je u decembru 2024. usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, čime je, kako kažu, Crna Gora prvi put uspostavila sistem obaveznih rezervi u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije.

Prema njihovim riječima, sredstva za formiranje rezervi obezbjeđuju se iz naknade od tri centa po litru goriva, koja se koristi isključivo za nabavku i održavanje rezervi.

„Sistem je organizovan tako da Uprava za ugljovodonike formira 60 odsto rezervi, dok najveći uvoznici naftnih derivata formiraju 40 odsto. Čak i dio rezervi koje čuvaju kompanije nijesu njihove privatne zalihe, već državne obavezne rezerve, kojima raspolaže isključivo država i koje se mogu koristiti samo po odluci Vlade Crne Gore“, saopšteno je iz Ministarstva.

Navode i da se od ukupnih rezervi 59,3 odsto skladišti u Crnoj Gori, u rezervoarskim kapacitetima u Baru, 28,3 odsto u Hrvatskoj, dok se 12,4 odsto nalazi u Grčkoj.

Kako su objasnili, rezerve koje se nalaze u inostranstvu obezbijeđene su kroz standardni evropski mehanizam takozvanih tiketa, odnosno ugovor o rezervaciji proizvoda sa mogućnošću povlačenja u svakom trenutku.

„Takve rezerve nijesu ‘neoperativne’ i ne mogu biti blokirane, zaplijenjene ili na bilo koji način onemogućene, a sve je pod stalnim nadzorom Evropske komisije“, istakli su iz Ministarstva.

Dodaju da ove rezerve predstavljaju ključni mehanizam zaštite tržišta i građana, te da je njihovim formiranjem Crna Gora napravila važan iskorak u procesu evropskih integracija.

„Sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima jedno je od ključnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika“, naveli su iz Ministarstva.

Iz tog resora apelovali su na odgovorno informisanje javnosti, navodeći da neprecizni navodi, poluinformacije ili, kako su kazali, namjerni spinovi ne mogu poništiti činjenicu da država postepeno gradi sistem strateških rezervi.

„I na kraju – nema nijedne naslovne strane, nijednog teksta ni ad hoc analize koja može poništiti ove rezultate. To je prosto tako i građani Crne Gore mogu biti sigurni da država radi planski i odgovorno“, zaključuje se u saopštenju Ministarstva energetike i rudarstva.