Moskva je Sjedinjenim Državama predložila razmjenu usluga: Kremlj bi prestao dijeliti obavještajne podatke s Iranom, uključujući precizne koordinate položaja američke vojske na Bliskom istoku, ako bi Vašington zauzvrat prestao Ukrajini davati obavještajne podatke o Rusiji.

Foto: Pixabay.com

Prijedlog je, prema riječima dviju osoba upoznatih s pregovorima, ruski izaslanik Kiril Dmitrijev iznio izaslanicima Trampove administracije Stivu Vitkofu i Džaredu Kušneru tokom sastanka prošle nedjelje u Majamiju. Sjedinjene Države su ponudu odbile, dodali su isti izvori koji su zbog osjetljivosti razgovora željeli ostati anonimni, piše Politico.

Zabrinutost u Evropi

Uprkos američkom odbijanju, sama ponuda izazvala je nemir među evropskim diplomatima, koji strahuju da Moskva pokušava zabiti klin između Evrope i SAD-a u ključnom trenutku za transatlantske odnose.

Jedan diplomata EU nazvao je ruski prijedlog “skandaloznim”. U Evropi raste sumnja da sastanci između Vitkofa i Dmitrijeva ne vode konkretnom napretku prema miru u Ukrajini, već da ih Moskva koristi kao priliku da Vašington uvuče u dogovor velikih sila koji bi zaobišao Evropu.

Zabrinutost je pojačana i nedavnom izjavom američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je zbog odbijanja saveznika da pošalju ratne brodove u Hormuški moreuz oštro kritikovao NATO partnere, nazvavši ih “kukavicama” uz poruku: “zapamtit ćemo!”

Iz Kremlja je u četvrtak stigla objava da su mirovni pregovori o Ukrajini uz posredovanje SAD-a “na čekanju”.

Ponude vezane za Iran i vojna saradnja

Ovo nije jedini ruski prijedlog vezan uz Iran koji je Vašington odbio. Prema drugom izvoru upoznatom s razgovorima, SAD je odbio i prijedlog da se iranski obogaćeni uranij prebaci u Rusiju. Od početka rata, Rusija je proširila razmjenu obavještajnih podataka i vojnu saradnju s Iranom.

The Wall Street Journal je ranije saopštio da Moskva snabdijeva Teheran satelitskim snimcima  i tehnologijom za dronove kako bi mu pomogla u ciljanju američkih snaga u regiji, što je Kremlj nazvao “lažnom viješću”.

Sam Tramp je u nedavnom intervjuu za Fox News aludirao na povezanost između obavještajne saradnje s Iranom i situacije u Ukrajini. “Putin im [Iranu] možda malo pomaže, da, pretpostavljam, a vjerovatno misli da mi zauzvrat pomažemo Ukrajini, zar ne?” rekao je Tramp.

Američka podrška Ukrajini na probu

Sjedinjene Države nastavljaju dijeliti obavještajne podatke s Ukrajinom, iako je druga vrsta potpore smanjena. Ta je razmjena podataka posljednji ključni stup američke pomoći Kijevu, nakon što je Trampova administracija prošle godine zaustavila veći dio finansijske i vojne pomoći.

Vašington i dalje isporučuje oružje Ukrajini, ali u sklopu programa pod vođstvom NATO-a u kojem saveznici plaćaju SAD-u za naoružanje. Međutim, isporuke ključnog streljiva za protivzračnu odbranu pod pritiskom su zbog rata koji SAD i Izrael vode s Iranom.

Prošle godine je razmjena obavještajnih podataka nakratko bila prekinuta nakon neuspješnog sastanka u Ovalnom kabinetu između Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, što je izazvalo haos među saveznicima i otkrilo duboke napetosti u partnerstvu s Kijevom.

Jedan evropski diplomat pokušao je umanjiti važnost američke uloge, podsjetivši na izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona iz januar, koji je rekao da “dvije trećine” vojnih obavještajnih podataka za Ukrajinu sada osigurava Francuska.

Odnose dodatno komplikuje i nedavna odluka Trampove administracije da ublaži sankcije na rusku naftu kako bi smanjila pritisak na globalna tržišta, što je izazvalo oštru zabrinutost i kritike evropskih čelnika, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca.