Gotovo 6.000 ispitanika obuhvaćeno istraživanjem o nasilju u školama, dok je policija registrovala 431 krivično djelo maloljetnika - učesnici dva skupa poručuju da se problemi i dalje rješavaju tek nakon incidenata

Foto: Ilustracija/ Pixabay
 
Gotovo 170 škola, blizu 6.000 ispitanika i stotine krivičnih djela koja su počinili maloljetnici - brojke predstavljene na dva skupa održana istog dana u Podgorici pokazuju da vršnjačko nasilje i maloljetnička delinkvencija ostaju ozbiljan izazov. Iako se o problemu sve više govori, poruka učesnika bila je slična: sistem i dalje reaguje prekasno, a prevencija i koordinacija institucija nijesu dovoljno razvijene. Iza statistike, kako je naglašeno, stoje konkretna iskustva djece - od verbalnog i digitalnog nasilja do fizičkih incidenata - koji često ostaju neprijavljeni ili se rješavaju tek kada eskaliraju.

Na predstavljanju „Istraživanja o vršnjačkom nasilju, nasilju na internetu i nasilju u školama u Crnoj Gori“, sprovedenog u okviru projekta Savjeta Evrope i Ministarstva prosvjete, saopšteno je da je istraživanjem obuhvaćeno 120 osnovnih i 49 srednjih škola. U anketiranju je učestvovalo 3.975 učenika, 842 roditelja i 1.025 zaposlenih u školama.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović ocijenila je da rezultati istraživanja mogu pomoći u definisanju konkretnih mjera za sigurnije školsko okruženje.

- Istraživanje nam daje podatke na osnovu kojih možemo da preduzimamo dalje korake i ovo pitanje stavljamo u fokus, kako bi sigurnost djece bila ključni prioritet našeg društva. Samo zajedničkim trudom možemo praviti ozbiljne pomake ka stvaranju sigurnijeg školskog okruženja - kazala je ona.

Zamjenik šefa Misije Ambasade Njemačke dr Ralf Reusch podsjetio je da Njemačka podržava projekte usmjerene na zaštitu prava djece i sigurnije obrazovno okruženje, dok je šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici Lejla Dervišagić istakla da rezultati istraživanja predstavljaju „ogledalo šireg društvenog konteksta“ i osnov za dugoročno djelovanje.

Nalaze je predstavio Slaven Živković iz agencije „DeFacto Consultancy“, ukazujući na razlike u percepciji nasilja između učenika, roditelja i zaposlenih, ali i jaz između iskustava djece i procjena odraslih, što može otežati pravovremeno reagovanje.

Dok je ovo istraživanje ponudilo detaljan uvid u stanje u školama, učesnici završne konferencije projekta „SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje, pokušali su da odgovore na pitanje zašto sistem i dalje ne uspijeva da reaguje na vrijeme. Sa tog skupa poručeno je da institucionalni odgovor i dalje nije dovoljno razvijen ni koordinisan, te da prevencija mora biti snažnija i dugoročnija.

Ministar pravde Bojan Božović naglasio je da izmjene zakona mogu unaprijediti zaštitu maloljetnika, ali da je ključ u prevenciji.

- Kada dođemo do primjene krivičnih odredbi, već smo zakasnili. Zato je prevencija presudno važna - rekao je Božović.

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete Tatjana Ćalasan istakla je da je sigurnost učenika prioritet, naglašavajući potrebu zajedničkog djelovanja škole, roditelja, institucija i lokalne zajednice.

Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU Liselot Isakson poručila je da problem maloljetničke delinkvencije zahtijeva multisektorski pristup i sistem usmjeren na resocijalizaciju, a ne represiju.

Izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević podsjetila je na rezultate istraživanja prema kojima 65,7 odsto građana smatra da je vršnjačko nasilje prisutno, dok 44,2 odsto poznaje žrtvu. Među srednjoškolcima, 89 odsto prepoznaje nasilje u svojoj sredini, a 21,6 odsto su lične žrtve.

Zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Boris Mugoša upozorio je da se društvo nedovoljno bavi uzrocima nasilja, navodeći rast rane upotrebe alkohola, kockanja i psihoaktivnih supstanci.

Poslanica Zoja Bojanić-Lalović istakla je da vršnjačko nasilje zahtijeva jačanje vaspitne funkcije škole i razvoj socio-emocionalnih vještina, dok je nezavisni poslanik Dragan Bojović ocijenio da je nasilje odraz šireg sistema vrijednosti i potrebe za jačanjem saradnje porodice, škole i zajednice.

Načelnica u Vrhovnom državnom tužilaštvu Danijela Popović-Gavranović upozorila je na nedostatak stručnog kadra i opterećenost sistema, dok je policijska inspektorka Dalida Mučić navela da je tokom 2025. godine registrovano 431 krivično djelo počinjeno od strane maloljetnika, uz znatan broj povratnika.

Poruka sa oba skupa bila je gotovo identična - vršnjačko nasilje i maloljetnička delinkvencija nijesu izolovani incidenti, već posljedica šireg društvenog konteksta u kojem mladi odrastaju. Učesnici su saglasni da će stvarni pomak biti vidljiv tek kada se nasilje prestane tretirati kao pojedinačni incident, a počne kao društveni problem koji zahtijeva stalnu prevenciju, koordinisan rad institucija i kontinuiranu podršku djeci i porodicama.